OBITELJSKI BIZNIS

Mladi Vojvođani sve više se okreću uzgoju malina

Agrovijesti
Maline Fotografija: Božidar Šćepanović Pogledajte galeriju
˝Istraživanja su pokazala da prisustvo četiri košnice na hektaru malina povećava prinose za 10-15%. To je bio razlog da počnemo s pčelarstvom prije četiri godine, a danas imamo oko 40 košnica˝, kaže Šćepanović.

Malina se u Srbiji uzgaja već više od pola stoljeća i za to vrijeme se razvio svjetski poznati brend maline iz Srbije. Kako tvrdi Božidar Šćepanović čiji se OPG bavi uzgojem malina, Srbija godišnje proizvede 80-100 tisuća tona maline što je, uz Poljsku, čini najvećim proizvođačem u Europi.

Maline
Kako kaže naš sugovornik, postoje razlike u okusu i karakteristikama ploda, ali i u načinu uzgoja. U Srbiji je najzastupljenija sorta vilamet koja pokriva preko 90% ukupne maline. Ona rađa u lipnju, ima vrijeme branja od nekih 20-ak dana, a zbog izgleda pogodna je za svježu upotrebu, a uz to dobro podnosi zamrzavanje pa je pogodna i za preradu. U Vojvodini se u posljednja vrijeme raširila sorta polana, koju uzgaja i Šćepanović. To je relativno nova sorta razvijena u Poljskoj, berba je moguća od početka srpnja pa do prvih mrazeva. Ipak, objašnjava Šćepanović, sorta je selekcionirana kao industrijska, što je čini manje atraktivnom za upotrebu u svježem stanju, ali se plod odlikuje visokim sadržajem šećera pa je idealna za preradu.

˝Malina nije zahtjevna biljka i ne traži neke posebne uvjete. Polana je pogodna za uzgoj u ravnim predjelima, dobro podnosi hladne zime i mraz te je se može zasaditi na skoro svim tipovima zemljišta. Iskustvo je pokazalo da je navodnjavanje neophodno i da uz korištenje sistema kap po kap daje i do 50% veći urod˝, kaže Šćepanović.

Objašnjava kako se u Srbiji tek u posljednjih desetak godina, s razvojem svijesti i znanja kod mladih ljudi krenulo ozbiljnije u povrtlarstvo i voćarstvo. Za samo nekoliko godina zasadi pod malinama su se proširili vise od 100 puta. Prije samo pet godina pod malinom u Vojvodini je bilo nekoliko hektara, danas samo u Ratkovi imaju površine od oko 200 hektara. Iako ne postoji precizna procjena za površinu pod malinama u Vojvodini, Šćepanović kaže da je ona blizu brojke od 1000 hektara, a to je postignuto u posljednje dvije do tri godine.

I jagode i ribizli

˝Procijenili smo da bavljenje poljoprivredom donosi mnogo vise benefita od "stalnog zaposlenja". Malina je odabrana kroz detaljne analize najisplatljivije kulture. Malina nam je najzastupljenija kultura, imam je na površini od 2,5 hektara. Osim toga imam probni zasad jagoda, ako se pokažu uspješne sljedeće godine ću proširiti nasad, a u planu nam je i nasad ribizla. Pčelarstvo nam je pomoćna djelatnost jer prisustvo pčela pospješuje oprašivanje, a samim tim i rod kod voća. Istraživanja su pokazala da prisustvo četiri košnice na hektaru malina povećava prinose za 10-15%. To je bio razlog da počnemo s pčelarstvom prije četiri godine, a danas imamo oko 40 košnica˝, otkriva Šćepanović.

Maline
U ovom obiteljskom biznisu sudjeluju i majka i brat, a tijekom sezone berbe uzimaju i radnike, primjerice prije dvije godine su tijekom berbe imali više od 50 radnika. Za prošlu berbu su investirali u kombajn, što je smanjilo troškove i rasteretilo ih potrage za radnicima.

˝Prednost maline u odnosnu na druge kulture je manja investicija i brži period otplate. Moje iskustvo govori da se cjelokupna investicija vrati već prve godine nakon sadnje. Prve godine će prinos biti oko 0,8-1 kilograma po posađenoj sadnici. Sljedeće godine ulazi u pun rod i daje 15-ak tona po hektaru. U Srbiji postoje organizirani otkupi malina tako da nam prodaja ne predstavlja nikakav problem˝, ističe Šćepanović.

Osim sađenja, ova obitelj ima i rasadnik tako da se kod njih maline mogu i kupiti. Šćepanović napominje kako se moraju unaprijed naručiti kako bi prošao što kraći vremenski rok od momenta vađenja do sadnje. Svi zainteresirani mogu ih i posjetiti i vidjeti na licu mjesta kako to izgleda, ili ih pak kontaktirati za savjet.

˝Malina je deficitarna roba na svjetskom tržištu, tako da očekujem solidne cijene i u narednom periodu. Trenutno nemam nekih planova za razvoj prerade, ali sve je moguće˝, poručuje Šćepanović.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje