NOVA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

Mladima prioritet pri dodjeli zemlje

Agrovijesti
Poljoprivredno zemljište Fotografija: Poslovni dnevnik
Stupanjem na snagu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima trebale bi se napokon pokrenuti veće poljoprivredne aktivnosti na hrvatskim ruralnim prostorima i zaustaviti depopulacija sela.

Stupanjem na snagu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima trebale bi se napokon pokrenuti veće poljoprivredne aktivnosti na hrvatskim ruralnim prostorima i zaustaviti depopulacija sela, piše Glas Slavonije.

Čulo se to, između ostalog, jučer prigodom predstavljanja zakona u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, na čiju je inicijativu zajedno s Hrvatskom poljoprivrednom komorom o toj temi organizirana prezentacija i rasprava.

Na prezentaciji Nacrta prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sudjelovali su predstavnici poljoprivrednih poduzeća, obiteljskih gospodarstava, predstavnici općina i gradova te nadležnih institucija vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju.

Što se tiče novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naveo je kako su u pet mjeseci izradili novi Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu čijom bi se primjenom u funkciju stavile dodatne količine državne zemlje, tj. manje i zapuštene parcele, i državne i privatne.

- Cilj nam je Zakon o poljoprivrednom zemljištu što prije staviti u funkciju, očekujemo da će to biti najesen. Znakovito je da će raspodjela zemljišta biti odrađena u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, županijama, Agencijom za poljoprivredno zemljište i Državnim odvjetništvom. U ARKOD-u je trenutno upisano 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, a cilj nam je staviti u funkciju i zemljište koje se vodi kao šumsko a nije pogodno za šume te ga prenamijeniti u poljoprivredno.

Valja istaknuti da će prioritet prilikom dodjele zemlje imati mladi poljoprivrednici, oni koji su u posjedu pet i više godina, ključna će biti i domicilnost, ali i da se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi stočarstvom. Također valja navesti da će po novom zakonu 65 posto sredstava od zakupa zemlje, koji će biti ograničen na najviše 25 godina s mogućnošću produljenja (dosad je to bilo do 50 godina) ići jedinicama lokalne samouprave, 25 posto državi, a 10 posto županijama - rekao je Majdak.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, izjavio je kako je važno istaknuti da će napokon svjetlo dana ugledati i Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima).

- Prema tom zakonu, svi će OPG-ovi koji imaju iskazanu ekonomsku veličinu OPG-a od 3000 eura biti obvezni ući u registar OPG-ova, te će se napokon znati pravi proizvodni kapaciteti Republike Hrvatske - rekao je Nad.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako vjeruje da će izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu riješiti neke od trenutačnih problema na terenu, a neke i ne.

- Vezano za vraćanje raspolaganja državnom zemljom jedinicama lokalne samouprave, smatram da je dobro da će konačnu odluku o raspodjeli imati Agencija za poljoprivredno zemljište. Ono što držimo da nije u redu jest to što je prijedlog da će se cijena obvezne analize zemljišta određivati po ARKOD čestici, što znači da će isti iznos platiti poljoprivrednik koji obrađuje pola hektara i onaj koji obrađuje hektar zemlje, a sve će to skupa financijski opteretiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva. No, mi očekujemo da to neće biti i konačno te da ćemo o tome još razgovarati - rekao je Brlošić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje