Istraživanje

Mlijeko životinjskog podrijetla će nadživjeti alternativne vrste “mlijeka”

Agrovijesti
Mlijeko Fotografija: Pixabay
Iako prodaja “mliječnih” napitaka biljnog podrijetla raste i po vrijednosti i po količini procjene IFCN partnera – istraživača ukazuju da će mlijeko životinjskog podrijetla nadživjeti alternativne vrste “mlijeka”

Eksperti u sektoru mljekarstva iz 48 država, sa svih kontinenata, diskutirali su o budućnosti proizvodnje mlijeka tijekom 20. IFCN Dairy konferencije, od 17. do 19. lipnja u Berlinu. Sudionici skupa su se fokusirali na trendove tijekom posljednjih 20 godina, perspektivu do 2040. godine i specijalne teme istražujući različite tipove mlijeka.

Zajedno sa 85 istraživača-partnera , IFCN je proslavio 20. godišnjicu, analizirajući postignuti uspjeh. Od 2000. godine do danas IFCN Dairy mreža surađuje sa istraživačima iz 120 država u cilju kreiranja boljeg razumjevanja globalnog sektora mljekarstva.

Tijekom posljednjih 20 godina, proizvodnja mlijeka je rasla za više od 60 posto – prateći pritome sličan tempo rasta potražnje.

Predvodnik u ovom razvoju je Indija sa rastom od 115 milijuna t SCM (korigirane čvrste materije mlijeka s 4 % mliječne masti i 3 % proteina).

“Kada sam pokrenuo IFCN u 2000. godini, nisam očekivao ovoliki rast, koji danas čini gotovo desetostruku proizvodnju mlijeka Njemačke”, ”objašnjava dr Torsten Hemme, generalni menadžer IFCN-a.

Proizvodnja mlijeka u Indiji raste, u Rusiji pada 

Uz Indiju, zemlje poput Brazila, SAD i EU značajno su povećale proizvodnju mlijeka. Nasuprot ovome u zemljama poput Australije, Japana i Rusije, proizvodnja mlijeka pada.

IFCN istraživač – partner Mihail Miščenko iz Rusije kaže kako je sektor mlijeka jako lako uništiti, ali je jako teško ponovo ga izgraditi. Sa očekivanim rastom populacije na planeti i sličnim rastom potrošnje po glavi stanovnika do 2040. godine postoji velika vjerojatnost  da će potražnja rasti brže od ponude.

Fokus sudionika 20. IFCN Dairy Konferencije bio je usmjeren prema različitim tipovima mlijeka i pratećim izazovima, kompleksnostima i mogućnostima.

Tijekom više održanih radionica, definirana su tri glavne kategorije:

izvori (vrste životinjskog, biljnog i umjetnog mlijeka),

sistemi proizvodnje mlijeka (organsko, GMO free, i dr.) i

prerada (struktura tečnog mlijeka).

Alterantivne vrste mlijeka dobivaju na popularnosti, posebno u razvijenim regijama svijeta gdje jedan dio potrošača kreira potražnju za novim tipovima “mlijeka” – ignorirajući pri tome dokazane nutritivne vrijednosti mlijeka životinjskog podrjetla.

Međutim, Andrea Čapkovičova, predstavnik Europske Komisije kaže kako prodaja “mliječnih” napitaka biljnog podrijetla raste i po vrijednosti i po količini, iako još uvijek ima mali tržišni udio.

Tijekom 2018. proizvodi iz ove grupe činili su 4 %  od ukupne vrijednosti prodaje kravljeg mleka.

”Procjene IFCN partnera – istraživača ukazuju da će mlijeko životinjskog podrijetla nadživeti alternativne vrste “mlijeka”.  Ipak, u cilju razumjevanja ovih trendova, sektor mljekarstva se mora razvijati i učiniti ozbiljne napore da se izbori sa zahtjevima budućih potrošača.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje