Analiza potrošnje Nacionalnog programa za vino

Mogli potrošiti 57 milijuna eura, a hrvatski vinari iskoristili manje od 15 milijuna eura

Agrovijesti
Otvorenje vinarije Galić vina Fotografija: Ivica Galović/PIXSELL
Hrvatski vinari potrošili su u pet godina (od 2014 do 2018. godine) kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina 14, 9 milijuna eura, iako su imali mogućnost da kroz tri mjere ( promidžba na tržištima trećih zemalja, restrukturiranje i konverzija vinograda, te investicije u vinarije i marketing vina), iz EU proračuna iskoriste čak 57,2 milijuna eura. Tako su čak 42,3 milijuna eura propala jer nismo bilo dovoljno poduzetni i nismo se uspjeli snaći u povlačenju novca iz ovog EU fonda.

Hrvatski vinari potrošili su u pet godina (od 2014 do 2018. godine) kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina 14, 9 milijuna eura (oko 26 posto), iako su imali mogućnost da kroz tri mjere ( promidžba na tržištima trećih zemalja, restrukturiranje i konverzija vinograda, te investicije u vinarije i marketing vina), iz EU proračuna iskoriste čak 57,2 milijuna eura. Tako su čak 42,3 milijuna eura propala jer nismo bilo dovoljno poduzetni i nismo se uspjeli snaći u povlačenju novca iz ovog EU fonda. 

Naime, za razliku od drugih EU programa, vinska omotnica mora se iskoristiti u jednoj godini, što zapravo znači da ako se to ne napravi novci se „vraćaju“ nazad u Bruxelles. Po iskorištenosti ovog Fonda, Hrvatska je na dnu ljestvice od svih članica EU. 
Ipak, valja naglasiti da je protekle dvije godine, ministarstvo na čelu s ministrom Tolušićem napravilo niz hvale vrijednih poteza kojima su olakšali korištenje ovog novca. Tako je iskorištenost sa 10,7 posto u prvoj godini, narasla na 51,62 posto, od raspoloživih 10,8 milijuna eura u 2018. 

Iako se naši vinari očito ne mogu pohvaliti poduzetnošću jer se nismo baš proslavili u potrošnji novca program se i dalje nastavlja. Tako je na sjednici Vlade početkom siječnja usvojen novi Nacionalni program za razdoblje od 2019. do 2023. vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Provodit će se kroz četiri mjere  i to - informiranje u državama članicama EU, promidžba na tržištima trećih zemalja, kroz davanje potpora za investicije u rekonstrukciju postojećih vinograda te  ulaganja u izgradnju podruma te nabavku vinarske i vinogradarske opreme. 

Otvoren Zagreb VINOcom

Ovime je i u idućih pet godina vinarima i vinogradarima omogućeno sufinanciranje ulaganja u vinarije, promociju i konverziju vinograda s ciljem postizanja konkurentnije proizvodnje i boljeg pozicioniranja naših vina na svjetskoj vinskoj karti. Slušali smo vinare, slušali smo struku i novi Program maksimalno prilagodili stanju u sektoru i potrebama naših vinara. Uz novi zakon vinu koji predviđa manje administriranje i rasterećenje od 33% te veću kontrolu na terenu vjerujem da će vinari znati iskoristiti sve nove pogodnosti i uvjete koje smo im osigurali te da će se sredstva ovog programskog razdoblja iskoristiti do kraja, kaže ministar Tomislav Tolušić. 

Nacionalni program za vino - vinska omotnica

Vlada je 26. lipnja 2013. usvojila Nacionalni programa pomoći sektoru vina 2014.–2018., koji je Europska komisija u rujnu 2013. godine  prihvatila, a u veljači 2014. godine APPRRR objavila je prvi krug natječaja. Ukupna raspoloživa sredstva iznosila su 433,42 milijuna kuna (57.319.000 eura), a odobrena je potpora za 317 projekata u ukupnom iznosu od 222,9 milijuna kuna te je do sad isplaćena potpora u iznosu od 116,3 milijuna kuna. Kroz godine je vidljiv konstantan rast iskorištenosti sredstava, naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede. 

Iskorištenost nije bila dobra

Vinogradarstvo i vinarstvo Enjingi

U Tolušićevom ministarstvu kažu kako razina iskorištenja sredstava nije bila na zadovoljavajućoj razini zbog niza razloga dijelom vezanih uz korisnike Vinske omotnice, a dijelom vezanih uz subjektivne razloge tehničke naravi. 

Prva primjena Programa i njegovih mjera donekle je zatekla proizvođače nespremne te je odaziv na natječaje bio ispod očekivanja kroz cijelo razdoblje. Činjenica je da tijekom svih natječaja koji su raspisivani u proteklom razdoblju nije bilo prikupljeno više vrijednosti projekata od osiguranih sredstava, te se sustav rangiranja projekta nije nikada ni koristio, objašnjavaju. Dodaju kako je gospodarska kriza u razdoblju 2013 do 2016., zbog složenih gospodarskih okolnosti u kojima su poslovale sve tvrtke pa i u sektoru vinarstva, su se poduzetnici teže odlučivali na nove investicije i na javljanje na natječaje. 

Tijekom cijelog razdoblja provedbe od strane korisnika koji su sudjelovali prisutna je bila nemogućnost poštivanja zadanih rokova završetka projekata zbog nemogućnosti osiguranja cjelovite financijske konstrukcije za financiranja projekta. Stoga je velika većina svih projekata bila produžavana što je dovodilo do nekorištenja sredstva u planiranom razdoblju i prenošenje te zaduženje financijskih sredstva novog razdoblja. A to je sužavalo mogućnost novih raspisa natječaja zbog takvih rezervacija, kažu u Ministarstvu.

Jedan od razloga je i to što je europskim propisima uređen prilično krut mehanizam nemogućnosti prenošenja nepotrošenih sredstava na naredne godine, kao što je to primjerice u Programu ruralnog razvoja. Stoga je zbog prolongacija završetaka projekata i slabijeg odaziva korisnika i ugovaranja projekata dolazilo do neiskorištenja sredstava iz omotnice. Isto tako, jedno od ograničenja u mjeri Ulaganja je bilo da tvrtke koje ne ulaze u okvir mikro, malih i srednjih poduzetnika ostvaruju manju potporu i to do 25%. 
Ministarstvo poljoprivrede u mandatu ministra Tolušića  poduzelo je niz aktivnosti u cilju boljeg iskorištenja Vinske omotnice. Izmijenili smo program te uveli mehanizme za brže i potpunije korištenje tako da je   omogućena isplata u fazama, po završetku pojedinih aktivnosti, te se mora čekati kraj projekta za isplatu. Nadalje,  ograničili smo mogućnost prolongacije projekta kako bi se spriječilo vezivanje i imobilizacija financijskih sredstva omotnice, dok je rješavanje po prigovorima preuzelo Ministarstvo  poljoprivrede, kažu u ministarstvu. 

Nacionalni program za vino - vinska omotnica

Uz to  podignut je intenzitet potpore u mjeri Restrukturiranja i konverzije vinograda s 50% na 75%, a u toj mjeri, koja je vremenski najzahtjevnija, dodatno je omogućeno i  plaćanje za sve radove korisnika koje je u on u projektu sam izveo, što prije nije bilo moguće, a uvedena je nova mjera Informiranju u zemljama članicama. 

Zbog svega navedenog u 2018. kao završnoj godini programa iskorištenje je dostiglo 52 posto, kažu u Ministarstvu. U provedbi programa o strane korisnika posebno su bile od interesa mjere Ulaganja u vinarije i opremu u vinarstvu i vinogradarstva te se u mjeru kroz cijelo razdoblje Programa od 2014 do 2018 godine alociralo i potrošilo najviše sredstava. Slabiji interes i manje projekata od očekivanog bilo je u mjeri Restrukturiranja i konverzije dijelom zbog financijske i vremenske zahtjevnosti ovakvog projekta u korisnika, a dijelom zbog neatraktivnosti u dijelu povrata sredstava, pa je sada intenzitet podignut na 75%, a i omogućeno je pokriće poslova koje je obavio sam korisnik te nadoknada dohotka. 

Potrošnja novca po mjerama

1.      Mjera Ulaganja: Investicije u vinarije i marketing vina

Vinarija Tomić


Raspisano ukupno 8 natječaja slijedom kojih je odobrena potpora za ukupno 209 projekata u ukupnom iznosu od 151.079.967,36 HRK. Isplaćeno je ukupno 147 projekata u ukupnom iznosu od 82.137.426,79 HRK. Iskorištenje sredstava predviđenih za ovu mjeru u 2014. godini je bilo 6,7%, a u 2018. godini 53,5%.


2.      Mjera Restrukturiranje

Vinograd graševine


Raspisano je ukupno 7 natječaja slijedom kojih je odobrena potpora za ukupno 47 projekata u iznosu od 49.889.344,22 HRK. Isplaćeno je ukupno 30 projekata u iznosu 25.739.202,45 HRK. Iskorištenje sredstava predviđenih za ovu mjeru u 2014. godini je bilo 29,6%, a u 2018. godini 60,3%.


3.      Mjera Promidžba

BeoWine - sajma vina u Beogradu

Raspisano je ukupno 12 natječaja slijedom kojih je odobrena potpora za ukupno 61 projekt u iznosu od 22.886.608,53 HRK. Isplaćeno je ukupno 52 projekata u ukupnom iznosu od 88.339.198,76 HRK. Iskorištenje sredstava predviđenih za ovu mjeru u 2014. je bilo 9%, a u 2018. godini 33%. Ako se u obzir uzme potporu od 80% koja je uvedena 2017. godine porast iskorištenja sredstava bio je od 14,4% u 2014 na 47,57% u 2018. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje