Dr. sc. Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam

Moramo definirati što je to autentično za hrvatsku gastronomiju i po čemu ona treba biti prepoznatljiva

Agrovijesti
DR. SC. KATARINA MILIČEVIĆ, ZNANSTVENICA IZ INSTITUTA ZA TURIZAM Fotografija: Jurica Galoić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Mišljenja sam da turizam može samo djelomično riješiti problem hrvatske poljoprivrede i da turistička potražnja može generirati samo jedan dio potražnje za poljoprivrednim proizvodima.kaže dr. sc. Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam te pofesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa koja obnaša i dužnost predsjednica Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza.

Koliko je danas povezivanje turizma i poljoprivrede (proizvodnje) hrane, važan aspekt rasta gospodarstva kod nas i drugim državama Mediterana?

Globalno gledajući, sve više raste svijest o kvaliteti hrane i važnosti pravilne ishrane. To je jako bitno u kontekstu povezivanja turizma i proizvodnje hrane, jer su suvremeni turisti obrazovaniji, dobro informirani, traže vrijednost za novac i u tom smislu traže tradicionalne i lokalne namirnice, bilo da se radi o konzumaciji tijekom boravka u destinaciji ili o kupovini lokalnih proizvoda u obliku suvenira.

U tom kontekstu, povezivanje poljoprivrede i turizma je važno, međutim, treba naglasiti da se poljoprivredni proizvodi ne mogu plasirati isključivo na turističko tržište, nego glavno tržište našim poljoprivrednim proizvodima treba biti lokalno stanovništvo i potencijalna strana tržišta.

Drugim riječima, mišljenja sam da turizam može samo djelomično riješiti problem hrvatske poljoprivrede i da turistička potražnja može generirati samo jedan dio potražnje za poljoprivrednim proizvodima.

Dr. sc. Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam

Koliko su priče oko povezivanja Zelene i Plave Hrvatske danas više floskula, a ne realnost zbog činjenice da smo dio otvorenog tržišta i mogućnosti koje se pružaju hotelima i restoranima da nabavljaju hranu na svjetskom tržištu?

Ne bih rekla da je to floskula u pravom smislu te riječi jer poznato je da pružatelji usluga hrane i pića preferiraju korištenje lokalnih namirnica, naročito ako su proizvođači u mogućnosti osigurati primjerenu kvalitetu, kontinuiranu opskrbu i tržišno konkurentnu cijenu.

Pri tome ne treba zanemariti činjenicu da se jedan dio poljoprivrednih proizvoda ne može proizvesti u Hrvatskoj, a neke proizvode nije niti isplativo proizvoditi.

Na koji način je moguće promovirati hrvatsku gastronomiju u turizmu i što je ono što ne radimo dobro, a što je pozitivno?

Poznato je da je jasnoća ciljeva 80% uspjeha. Analogno tome, potrebno je prije svega precizno definirati što je to autentično za hrvatsku gastronomiju i po čemu ona treba biti prepoznatljiva.

S obzirom na to da je hrvatska gastronomska ponuda spoj različitih nacionalnih kuhinja i odraz je povijesnih zbivanja na ovim prostorima, odgovor na to pitanje nije jednostavan. Po meni, moguća razlikovna obilježja mogu ići u smjeru načina pripreme, prezentiranja i konzumiranja hrane, što je za mene osobno prekrasno i po čemu Hrvatska zaista treba biti prepoznatljiva.

Međutim, prije započinjanja bilo kakvih promotivnih aktivnosti, u formi imperativa se nameće egzaktno definiranje proizvoda koji osim kvalitete namirnica podrazumijeva kvalitetu pripreme i posluživanja za što su nam potrebni stručni kadrovi.

Npr. u svijetu slavni chefovi inoviraju pripremu hrane, promoviraju lokalne namirnice i stvaraju svojevrstan umjetnički doživljaj. Kod nas njihova popularnost raste, ali sustav obrazovanja još uvijek nije prilagođen potrebama turističkog gospodarstva.

Koliko danas hoteli kupuju hranu na domaćem tržištu, je li postoje neki podaci ili brojke o tome?

Dr. sc. Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam
Točni podaci nažalost ne postoje te je to stvar poslovne politike svakog hotelskog poduzeća. Postoje primjeri dobre prakse u Hrvatskoj kao što je npr. Jadranka d.d. iz Malog Lošinja koja svoje hotele snabdijeva hranom domaćih proizvođača, konkretnije iz preko 60 domaćih OPG-ova.

Gdje vidite komparativne prednosti naše poljoprivrede i proizvodnje hrane u budućnosti i kako ih bolje povezati s hotelijerima?

Hrvatska još uvijek ima iznimne preduvjete za proizvodnju zdrave hrane u znatno većim količinama nego što je to sada slučaj budući da se još uvijek obrađuje vrlo mali dio ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Upravo proizvodnja zdrave hrane treba biti jedna od naših važnih konkurentskih prednosti u kontekstu povezivanja s turizmom budući da suvremeni turisti imaju sve razvijeniju svijest o zdravom načinu života.

Kako bi se naši poljoprivrednici bolje povezali s hotelijerima potrebna je pomoć u utvrđivanju baze zainteresiranih proizvođača lokalnih proizvoda, analize potrebe za pojedinim poljoprivrednim proizvodima koji mogu biti korisni ponuditeljima ugostiteljskih usluga, te poticanje suradnje u stvaranju lanca vrijednosti koji obuhvaća proces od proizvođača hrane do ponude turistima, a može biti izražen kroz zanimljive manifestacije, kreativne radionice i sl.

Je li Hrvatska na gastronomskoj turističkoj karti svijeta prepoznata preko hrane ili vina primjerice i kako to poboljšati?

Prema zadnjim rezultatima istraživanja online imidža Hrvatske kao turističke destinacije koje sam provela sa svojim timom na tržištu Velike Britanije i Slovenije tijekom 2017. godine, a čiji će rezultati biti prezentirani sljedeći tjedan u Ljubljani na Travel and Tourism Research Association’s konferenciji, među 50 najčešće spominjanih atributa imidža vino je zabilježeno tek 63 puta na slovenskom jeziku. Na tržištu Velike Britanije, koje je prema referentnim podacima Svjetske turističke organizacije uz njemačko tržište najvažnije emitivno tržište gastro turizma, među 50 najspominjanijih atributa imidža nisu pronađeni atributi relevantni za hranu i piće kao dio naše turističke ponude. Ovdje bih napomenula da je prilikom istraživanja analizirano nešto više od 40.000 online objava na tržištu Velike Britanije i preko 7.000 objava na tržištu Slovenije. Ovi podaci vrlo jasno pokazuju da izostaje kontinuirana promocija hrvatske eno-gastro ponude, a kako bi se to poboljšalo potrebno je, kako sam već i navela, odrediti što točno želimo komunicirati.

Kakvi su svjetski trendovi u gastronomiji i poveznici proizvodnje hrane i turizma?

Gastronomska ponuda danas čini sve važniji dio cjelokupnog doživljaja turista u destinaciji i upravo je hrana danas svojevrsni 'medij' koji utječe na stvaranje doživljaja te turiste upoznaje s tradicijom, autentičnosti prostora, njegovanju vrijednosti koje su bitne suvremenim putnicima poput etičnosti, zaštite okoliša i holističkog pristupa brizi za zdravlje. To su prepoznali gotovi svi dionici turističkog razvoja, od hotelijera, turoperatora, kruzing i avio kompanija koji sve više stavljaju fokus na kvalitetu hrane i pića čime ona postaje važan dio njihove ukupne ponude. Prema podacima World Food Travel Association iz 2018., 93% turista uključeno je u neku vrstu jedinstvenog doživljaja povezanog s eno-gastro ponudom. Stoga je u kontekstu razvoja turističke ponude naših destinacija potrebno unapređenje ponude s naglaskom na tradicionalne i lokalne namirnice, a sve s ciljem privlačenja tržišnog segmenta tzv. foodies-a koji primarno na putovanja pokreću doživljaji vezani uz hranu i piće.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje