Javna rasprava o novom Pravilnik o mesnim proizvodima

Može li novi Pravilnik smanjiti drastičan uvoz mesa i mesnih proizvoda u Hrvatsku?

Agrovijesti
Mesne prerađevine - istarske kobasice suhe i svježe, pršut, pancetu, rebrica, obične i salamine s tartufima... sve su to delicije nastale u "laboratoriju" vrijedne obitelji iz Istre OPG Franjul Fotografija: Duško Marušić/PIXSELL
Uprvim danima javne rasprave, svoje nezadovoljstvo, novim odredbama, a posebice, definicijama što neki proizvod mora sadržavati u svom sastavu, odmah su iskazale pojedine Udruge za zaštitu potrošača.

Ministarstvo poljoprivrede u javnu je raspravu pustilo Pravilnik o mesnim proizvodima, kojima se na novi način reguliraju pravila u proizvodnji mesnih proizvoda, od pršuta, suhomesnattih proizvoda, pašteta, mesnih narezaka, salama i slično. Javna rasprava traje do 21, kolovoza. U Croatistočaru kažu kako se radi o usklađivanju sa novim EU propisima i tehnologijama u proizvodnji, novim sastojicima koji se koriste u mesnoj industriji u svijetu, te standarima kakvi se primjenju već više godina u Europskoj Uniji.

„Novi Pravilnik ne donosi neke drastične novine. Tehnologija proizvodnje mesnih proizvoda je značajno napredovala, a kod nas je na snazi jako stari pravilnik. Ono što je problem je što se on odnosi samo na domaće proizvođače, i one sa trećih tržišta izvan EU, ali ne i za mesne proizvode koji se uvoze iz država članica, objasnio je Branko Bobetić direktor Croatistočara.

Iako iz Ministarstva nismo dobili odgovor što se mijenja u novom Pravilniku u odnosu na stari, u prvim danima javne rasprave, svoje nezadovoljstvo, novim odredbama, a posebice, definicijama što neki proizvod mora sadržavati u svom sastavu, odmah su iskazale pojedine Udruge za zaštitu potrošača.

„Mi kao udruga nismo bili niti na koji način uključeni u pisanje nacrta Pravilnika. Sada je, kao što vidite, uređeno kao javna rasprava na e-savjetovanju što baš i nije dostupno većini potrošača, kažu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

Za nas je posebno bitno da naše Ministarstvo predlaže Pravilnik koji je na uštrb potrošača i svjesno se stavljaju minimalne količine bjelančevina (mesa??) u proizvode , a jasno su napisali da u jetrenu paštetu ide minimum 10 % jetre. Nama je takav način predlaganja čudan, kaže Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. Mogu oni u Ministarstvu reči da se to radi o minimalnim količinama, ali svi znamo da industrije mesa neće sigurno stavljati više nego moraju jer je to kapitalizam i bitka za svaku lipu. Nama bi to bilo logično da Pravilnik predlažu ljudi koji ne žive u Hrvatkoj koji nisu građani Hrvatske i štite kapitaliste, a ne svoj narod od kojeg su izabrani.

„Nažalost u Pravilniku se nigdje ne spominje decidirano koliko mesa u kojem proizvodu treba biti . Što za nas laike znači  % bjelančevina? Zašto nisu napisali da primjerice pašteta mora sadržavati 80% jetre? Što je ostalih 90% i kakva je to kvaliteta ili je to samo kemija. To bi mogli možda razjasniti stručnjaci i Hrvatske agencije za hranu“, dodaje Lončar.

Bobetić kaže kako se ogroman uvoz mesa i mesnih prerađevina i dalje nastavlja. Uvoz goveđeg mesa i dalje se povećava te je u prva tri mjeseca veći za 12% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. „Nakon nekoliko mjeseci pada uvoza svinjetine u ožujku je ponovo došlo do rasta uvoza za 25% pa je ukupni uvoz svinjskog mesa za prva tri mjeseca veći za 4% u odnosu na prošlu godinu.

 Prema podacima Croatistočara ukupna vrijednost uvoza svih vrsta u prva tri mjeseca mesa bila je oko 67 milijuna eura dok je vrijednost izvoza bila tek 15 milijuna eura što je manje za oko  6% u odnosu na prošlu godinu. U prvom tromjesečju ove godine značajno raste uvoz pojedinih vrsta mesnih proizvoda pa je ukupni uvoz povećan za 23% u odnosu na prethodnu godinu.

 Disproporcija vrijednosti uvoza mesnih proizvoda u odnosu na izvoz značajno je manja u odnosu na sve vrste mesa, zaključuje Bobetić.

Pravilnik o mesnim proizvodima

INFOGRAFIKA:

Izvor DZS, Croatistočar

30.413 tona uvoz svih vrsta mesa u prva tri mjeseca 2017.

67,03 milijuna eura vrijednost uvoza mesa

5.459 tona izvoz svih vrsta mesa

13,9 milijuna eura vrijednost izvoza svih vrsta mesa

5356 tona uvoz mesnih prerađevina u prva tri mjeseca 2017.

15,65 milijuna eura vrijednost uvoza mesnih perarđevina

3.965 tona izvoz mesnih prerađevina

14,35 milijuna eura vrijednost izvoza

2,76 milijardi eura vrijedan je uvoz jaja, mlijeka i mliječnih prerađevine, žive stoke, mesa i mesnih prerđaevina u razdoblju od 2012. do 2016. godine

959 milijuna eura vrijedan je izvoz istih kategorija u tom razdobolju

34 posto pokrivenost izvoza uvozom

 

  • Avatar
    ministar 30. Srpanj 2017. u 11:49 Ma dajte Hrvatska će uvijek uvoziti hranu jer ju nema više tko proizvoditi a kako kaže UN biti će nas toliko malo za 50 godina da će ostati samo potomci političara,njihovih uhljeba i tajkuna...a ti vam neće u polje i uzeti motiku i kopati....da se prehrane moraju čekati da se isprazni neka hladnjača u Argentini pa da nam pošalju koju kutiju mesa....crno nam se piše....svaka čast vaterpolistima na pobjedi i zlatu....dobro da nije uskočila cijela vlada i dio sabora u bazen da slavi pobjedu....
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje