Ministarstvo poljoprivrede u javnu je raspravu pustilo Pravilnik o mesnim proizvodima, kojima se na novi način reguliraju pravila u proizvodnji mesnih proizvoda, od pršuta, suhomesnattih proizvoda, pašteta, mesnih narezaka, salama i slično. Javna rasprava traje do 21, kolovoza. U Croatistočaru kažu kako se radi o usklađivanju sa novim EU propisima i tehnologijama u proizvodnji, novim sastojicima koji se koriste u mesnoj industriji u svijetu, te standarima kakvi se primjenju već više godina u Europskoj Uniji.
„Novi Pravilnik ne donosi neke drastične novine. Tehnologija proizvodnje mesnih proizvoda je značajno napredovala, a kod nas je na snazi jako stari pravilnik. Ono što je problem je što se on odnosi samo na domaće proizvođače, i one sa trećih tržišta izvan EU, ali ne i za mesne proizvode koji se uvoze iz država članica, objasnio je Branko Bobetić direktor Croatistočara.
Iako iz Ministarstva nismo dobili odgovor što se mijenja u novom Pravilniku u odnosu na stari, u prvim danima javne rasprave, svoje nezadovoljstvo, novim odredbama, a posebice, definicijama što neki proizvod mora sadržavati u svom sastavu, odmah su iskazale pojedine Udruge za zaštitu potrošača.
„Mi kao udruga nismo bili niti na koji način uključeni u pisanje nacrta Pravilnika. Sada je, kao što vidite, uređeno kao javna rasprava na e-savjetovanju što baš i nije dostupno većini potrošača, kažu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.
Za nas je posebno bitno da naše Ministarstvo predlaže Pravilnik koji je na uštrb potrošača i svjesno se stavljaju minimalne količine bjelančevina (mesa??) u proizvode , a jasno su napisali da u jetrenu paštetu ide minimum 10 % jetre. Nama je takav način predlaganja čudan, kaže Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. Mogu oni u Ministarstvu reči da se to radi o minimalnim količinama, ali svi znamo da industrije mesa neće sigurno stavljati više nego moraju jer je to kapitalizam i bitka za svaku lipu. Nama bi to bilo logično da Pravilnik predlažu ljudi koji ne žive u Hrvatkoj koji nisu građani Hrvatske i štite kapitaliste, a ne svoj narod od kojeg su izabrani.
„Nažalost u Pravilniku se nigdje ne spominje decidirano koliko mesa u kojem proizvodu treba biti . Što za nas laike znači % bjelančevina? Zašto nisu napisali da primjerice pašteta mora sadržavati 80% jetre? Što je ostalih 90% i kakva je to kvaliteta ili je to samo kemija. To bi mogli možda razjasniti stručnjaci i Hrvatske agencije za hranu“, dodaje Lončar.
Bobetić kaže kako se ogroman uvoz mesa i mesnih prerađevina i dalje nastavlja. Uvoz goveđeg mesa i dalje se povećava te je u prva tri mjeseca veći za 12% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. „Nakon nekoliko mjeseci pada uvoza svinjetine u ožujku je ponovo došlo do rasta uvoza za 25% pa je ukupni uvoz svinjskog mesa za prva tri mjeseca veći za 4% u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima Croatistočara ukupna vrijednost uvoza svih vrsta u prva tri mjeseca mesa bila je oko 67 milijuna eura dok je vrijednost izvoza bila tek 15 milijuna eura što je manje za oko 6% u odnosu na prošlu godinu. U prvom tromjesečju ove godine značajno raste uvoz pojedinih vrsta mesnih proizvoda pa je ukupni uvoz povećan za 23% u odnosu na prethodnu godinu.
Disproporcija vrijednosti uvoza mesnih proizvoda u odnosu na izvoz značajno je manja u odnosu na sve vrste mesa, zaključuje Bobetić.
INFOGRAFIKA:
Izvor DZS, Croatistočar
30.413 tona uvoz svih vrsta mesa u prva tri mjeseca 2017.
67,03 milijuna eura vrijednost uvoza mesa
5.459 tona izvoz svih vrsta mesa
13,9 milijuna eura vrijednost izvoza svih vrsta mesa
5356 tona uvoz mesnih prerađevina u prva tri mjeseca 2017.
15,65 milijuna eura vrijednost uvoza mesnih perarđevina
3.965 tona izvoz mesnih prerađevina
14,35 milijuna eura vrijednost izvoza
2,76 milijardi eura vrijedan je uvoz jaja, mlijeka i mliječnih prerađevine, žive stoke, mesa i mesnih prerđaevina u razdoblju od 2012. do 2016. godine
959 milijuna eura vrijedan je izvoz istih kategorija u tom razdobolju
34 posto pokrivenost izvoza uvozom
