Velika stopa suicida među poljoprivrednicima u Francuskoj

Na 100.000 farmera čak 64 samoubojstva

Agrovijesti
Prosvjedi francuskih poljoprivrednika Fotografija: NBC
Stopa samoubojstava je veća među malim vlasnicima gospodarstava i među farmerima koji žive isključivo od poljoprivrede. To se objašnjava povećanom osjetljivošću na financijske rizike i većom socijalnom izolacijom. Prema podacima Francuskog udruženja za osiguranje poljoprivrednika (MSA), 30% njihovih članova u 2015. je zaradilo manje od 5.000 eura ili 350 eura mjesečno u odnosu na 18% farmera u 2014.

Samoubojstva su češća među francuskim poljoprivrednicima nego u ostalom dijelu populacije, pokazalo je novo istraživanje u kome se kao faktore rizika ukazuje na pad farmerskih prihoda i sve više ekoloških propisa kojima poljoprivrednici mogu udovoljiti.

Posebno su samoubojstvima skloni vlasnici malih gospodarstva i oni koji žive samo od poljoprivrede. Istraživanje je uslijedilo nakon što su podaci pokazali da je stopa samoubojstava među poljoprivrednicima za 20 posto veća od prosjeka u francuskoj populaciji, na što je ukazala jedna ranija studija. Iz toga proizilazi da je između 2007. i 2009. svaki drugi dan po jedan francuski poljoprivrednik počinio samoubojstvo.

Prema istraživanju koje je napravila Francuska služba za javno zdravlje na temelju podataka za razdoblje 2007-2011, u 2009. je stopa samoubojstava  među poljoprivrednicima bila 64, što znači da je 64 od 100.000 farmera počinilo samoubojstvo. Usporedno podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako je stopa samoubojstava u ukupnoj populaciji muškog spola u Francuskoj 19.

Stopa samoubojstava je veća među malim vlasnicima gospodarstava i među farmerima koji žive isključivo od poljoprivrede. To se objašnjava povećanom osjetljivošću na financijske rizike i većom socijalnom izolacijom. Prema podacima Francuskog udruženja za osiguranje poljoprivrednika (MSA), 30% njihovih članova u 2015. je zaradilo manje od 5.000 eura ili 350 eura mjesečno u odnosu na 18% farmera u 2014.

Tijekom ljeta su iz tog udruženja upozorili kako  je "u 2016. većina farmera možda zaradila i manje od 350 eura mjesečno".

Mnogima od njih zemlja i poljoprivreda su jedno što imaju i kako nema kupaca za tu imovinu, ne mogu ići u mirovinu niti doći do gotovine.

U 2016. je Udruženje utvrdilo nacionalni plan prevencije samoubojstava poljoprivrednika čiji je cilj da se unaprijedi prevencija i shvaćanje tog problema.

Ekološki propisi kao problem

"Modernizacija, obvezujuća ekološka regulativa, birokratsko opterećenje", pobrojani su u studiji kao mogući uzroci visoke stope samoubojstava među poljoprivrednicima.

Poljoprivredna politika na razini EU treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, što će biti navedeno u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP) za razdoblje nakon 2020.

Međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita.

"Poljoprivrednici se stalno označavaju kao krivci, krivi su zbog poljoprivredne prakse, krivi što koriste određene vrste proizvoda, a oni su zapravo žrtve", rekla je za EURACTIV.com glavna tajnica drugog po veličini francuskog sindikata poljoprivrednika Seoska koordinacija (Coordination Rurale) Véronique Le Floc’h.

"Za poljoprivredu važe pravila Svjetske trgovačke organizacije i globalne cijene a mi danas imamo niske cijene, nema zarade i moral je nizak. Na sve to imamo nove odluke i regulative koje mogu dodatno pogoršati uvjete rada poljoprivrednika i njihovu sposobnost da proizvode", istakla je. 

Kako se dalje navodi, članice EU glasat će o daljoj upotrebi glifosata, sredstva protiv korova koje je WTO 2015. stavila na listu mogućih kancerogena. Međutim, europske agencije za sigurnost hrane presudile su da je glifosat siguran i 5. ili 6. listopada o tome će se glasati te ako dobije kvalificiranu većinu, taj herbicid ostaje u upotrebi.

Francuska je već najavila da će glasati protiv, čime je naljutila svoje poljoprivrednike koji su nedavno blokirali pariške ulice u znak prosvjeda zbog takve odluke.

"Zabrana glifosata imat će financijske posljedice koje se procjenjuju na između milijardu i dvije milijarde eura, ponajprije kod proizvođača povrća i vina. Danas, kada ne postoje alternative, jasno je da se moramo usprotiviti toj odluci znajući da u trenutnoj ekonomskoj situaciji poljoprivrednici ne zloupotrebljavaju glifosat", kazala je Le Floc’h.

  • Avatar
    ministar 08. Listopad 2017. u 22:03 u poljoprivredi je ovih 20 godina na snazi KULTURNA REVOLUCIJA...tako da je to sve u granicama očekivanja...
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje