Štetnici

Na otoku Lokrumu 32 stabla zaražena potkornjakom

Agrovijesti
Drv oštećeno potkornjacima Fotografija: Pixabay
Zaražena stabla na Lokrumu srušena su i postavljene su insekticidne mreže, a nastavlja se pratiti stanje kako bi se zaustavilo širenje nametnika. "Postavljene su dvije feromonske klopke koje privlače kukce, ali još uvijek istražujemo možemo li ih koristiti i kao zaštitnu mjeru“, objasnio je Pernek.

Predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI) Milan Pernek rekao je u srijedu u Dubrovniku da su na otoku Lokrumu mediteranskim potkornjakom zaražena 32 stabla bora što je jedan posto ukupnog broja borova te dodao da je ondje potkornjak "sekundarni štetnik", za razliku od park-šume Marjan.

Istraživanje na Lokrumu, koje su tijekom 2018. proveli Hrvatski šumarski institut i Rezervat Lokrum, pokazalo je prisutnost potkornjaka, ali i da je populacija niska te ne predstavlja velik problem za šumu.

No, već i njegova prisutnost poziva na oprez, rekao je Pernek.

Napomenuo je da je pod napadom potkornjaka bilo 4,7 posto stabala borova, od čega je dio stabala već mrtvo, a dio određen za saniranje što će se obaviti dok srednje temperature ne porastu iznad 14 stupnjeva Celzijusovih - kroz mjesec dva - jer će tada potkornjak biti opasan.

Zaražena stabla na Lokrumu srušena su i postavljene su insekticidne mreže, a nastavlja se pratiti stanje kako bi se zaustavilo širenje nametnika. "Postavljene su dvije feromonske klopke koje privlače kukce, ali još uvijek istražujemo možemo li ih koristiti i kao zaštitnu mjeru“, objasnio je Pernek.

Grilec: Problem s potkornjakom na vrijeme je uočen

Ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec rekao je kako je problem s potkornjakom na vrijeme uočen, a u rješavanju problema konzultirani su stručnjaci HŠI-a.

"Kroz istraživanje provedeno 2018. došli smo do zaključaka nakon kojih smo pravovremeno sanirali žarište, tako da je danas situacija pod kontrolom. Nastavljamo s monitoringom koliko bude potrebno“, izjavio je Grilec.

Voditeljica službe čuvara prirode Rezervata Lokrum Ozana Domijan naglasila je kako su se 2015. i 2017. dogodila dva štetna utjecaja: orkanski naleti bure s polomljenim stablima, a potom višemjesečna suša.

"Direktna posljedica bila je smanjenje obrambene snage biljaka, čime je olakšan razvoj potkornjaka. Početkom 2018. uočili smo iznimnu aktivnost njihovih prirodnih neprijatelja djetlića pa smo posumnjali na djelovanje potkornjaka. Zato smo proveli propisane mjere i uveli višegodišnji monitoring", izjavila je Domijan.

Dodala je kako potkornjak u normalnim uvjetima ravnoteže sustava ima važnu ekološku ulogu izdvajanja oslabljenih stabala i u raspadanju drveta.

Otok Lokrum je 1948. proglašen posebnim rezervatom šumske vegetacije, od 1979. našao se pod zaštitom UNESCO-a kao sastavni dio povijesne jezgre Dubrovnika, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. postao je dijelom Europske ekološke mreže Natura 2000. Otokom upravlja javna ustanova Rezervat Lokrum pod nadležnosti Grada Dubrovnika.

U svijetu postoji 7500 vrsta potkornjaka, od čega na Sredozemlju njih 42, a na alepskom boru ih se može pronaći 11., problemi nastaju kod masovnog razmnožavanja u pogodnim klimatskim uvjetima. Simptomi potkornjaka su crvena piljevina i sitne udubine na deblima drveća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje