EU poljoprivrednici na nogama zbog novog trgovinskog sporazuma s državama Mercosura

Na udaru hrvatski sektori mesa, šećera i peradi

Agrovijesti
Europska komisija Fotografija: Pixabay
Puni učinak dogovora EK s Mercosur skupinom u ovom trenutku nije moguće ocijeniti jer nam nisu poznati detalji toga dogovora. Oni se danas predstavljaju stručnjacima iz država članica, a ministri poljoprivrede će o njima biti u prilici raspraviti na sastanku 15. srpnja, kažu u Ministarstvu. Bitno je naglasiti da prije stupanja na snagu sporazuma on treba biti potvrđen od strane parlamenata svih država članica, pa tako i Hrvatskog sabora, dodaju.

Europski poljoprivrednici diglu su se na noge i oštro kritiziraju trgovinski sporazum postignut između EU-a i trgovinskog bloka južnoameričkih država Mercosur, koji je zaključen u petak u Bruxellesu, jer vjeruju da opasno prijeti sektoru i već ga mjesecima osporavaju. Njima su se pridružili i hrvatski poljoprivrednici iz Hrvatske poljoprivredne komore koji su podržali zajednički stav udruženja EU poljoprivrednika Copa Cogeca. Sporazum postignut nakon 20 godina pregovora s Mercosurom koji okuplja Brazil, Argentinu, Paragvaj i Urugvaj, trebao bi otvoriti prostor uspostavi jednog od najvećih svjetskih područja slobodne trgovine. Kada profunkcionira, sporazum će ukloniti trgovinske zapreke i povećati izvoz, stvarajući tržište od oko 800 milijuna ljudi.

„Protivimo se trenutnom ugovoru i duplim standardima. Smatramo da Komisija ne može tražiti od naših proizvođača visoke standarde, a u isto vrijeme uvoziti robu po niskoj cijeni i niskim kriterijima proizvodnje“, kažu u HPK.

„S obzirom na konkurentnost država Mercosur skupine u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda ranije smo ukazivali na osjetljivost naše poljoprivrede i upozoravali na rizike moguće liberalizacije primjerice u sektorima šećera, goveđeg mesa ili peradarstva. U tome nismo bili usamljeni te su slične stavove imale i druge države članice“, kažu i u Ministarstvu poljoprivrede.

Puni učinak dogovora EK s Mercosur skupinom u ovom trenutku nije moguće ocijeniti jer nam nisu poznati detalji toga dogovora. Oni se danas predstavljaju stručnjacima iz država članica, a ministri poljoprivrede će o njima biti u prilici raspraviti na sastanku 15. srpnja, kažu u Ministarstvu. Bitno je naglasiti da prije stupanja na snagu sporazuma on treba biti potvrđen od strane parlamenata svih država članica, pa tako i Hrvatskog sabora, dodaju.

Hrvatska nema mogućnosti vođenja trgovinske politike

Govedina

U ministarstvu poljoprivrede kažu kako je o ovom trgovinskom sporazumu u ime država članica EU pregovarala Europska komisija te hrvatska Vlada nije bila izravno uključena u taj proces. Međutim, svoje stavove o tome iznosili su na sastancima unutar Vijeća EU unatrag tri godine.

To je bitno jer Hrvatska kao članica EU nema mogućnost samostalnog vođenja trgovinske politike, niti može samostalno primjenjivati zaštitne mjere od uvoza ako se za to pojavi potreba. Ministarstvo poljoprivrede svjesno je učinka ovoga, kao i drugih trgovinskih sporazuma EU na poljoprivredni sektor, te smo pripremali svoju poziciju o ovim pregovorima u suradnji s predstavnicima HGK I HPK, dodaju.

Osjetljivost liberalizacije trgovine ne odnosi se samo na Mercosur, nego i na druge trgovinske pregovore koje trenutno vodi EK, te smo se još 2016. pridružili skupini država članica koje su tražile da EK prije nastavka pregovora napravi detaljnu studiju kumulativnih učinaka svih trgovinskih sporazuma EU na poljoprivrednih sektor, ističu u ministarstvu. Prioritet trebaju biti interesi država članica EU te ovisno o potrebi isključiti pojedine osjetljive poljoprivredne sektore iz liberalizacije trgovine. Isto stajalište ponovili smo na svim sastancima ministara poljoprivrede u okviru rasprava o međunarodnoj poljoprivrednoj trgovini, dodaju.

Objašnjavaju kako je EK iznosila uvjeravanja kako će uzeti u obzir osjetljivost poljoprivrednog sektora EU te da će krajnji ishod pregovora biti izbalansiran u smislu zaštite osjetljivih proizvoda s jedne, i ostvarenja novih izvoznih mogućnosti za proizvođače u EU s druge strane.

Udruženje EU poljoprivrednika - Copa i Cogeca duboko žale zbog značajnih ustupaka u poglavlju o poljoprivredi s Mercosurom. Uzimajući u obzir ogromne razlike u proizvodnim standardima, uvoz Mercosurove poljoprivredne robe de facto će uspostaviti dvostruke standarde i nepoštenu konkurenciju za neke ključne europske proizvodne sektore, stavljajući njihovu isplativost u pitanje, kažu. Copa i Cogeca podržava trgovinsku agendu EK zbog svog strateškog pristupa prirodi i ravnoteže.

Međutim, dogovor koji se predlaže zemljama Mercosura je drugačiji. I farmeri i zadruge organizirali su kampanju kako bi objasnili sve izravne posljedice takvog sporazuma. Unatoč tome, u poglavlju o poljoprivredi učinjeni su značajni ustupci, posebno u vezi s nekim od najosjetljivijih sektora u EU, kao što su govedina, perad, šećer, etanol, riža i sok od naranče, za koje su predložene povijesno visoke carinske kvote.

Ističu kako je vrlo važno da se sporazum pravilno provodi i da jamči reciprocitet za poljoprivredno-prehrambena poduzeća EU-a, posebice mala i srednja poduzeća EU-a. Za razliku od EU-a, koji je vodeći uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (116,6 milijardi eura) u svijetu, Mercosur nije istinsko jedinstveno tržište, već je vrlo protekcionističko i ima mnoge prepreke u odnosu na proizvode EU-a. Primjerice Brazil je glavni dobavljač mesa u EU, ali nameće ograničenja, koja nisu u skladu s međunarodnim pravilima, na mnogim našim mesnim proizvodima, kažu u ovom udruženju.

Sadašnja bilateralna trgovina EU-a s Mercosurom već godišnje iznosi 88 milijardi eura za robu i 34 milijarde eura za usluge. EU izvozi u Mercosur robu u vrijednosti od 45 milijardi eura godišnje i uvozi proizvode Mercosur gotovo iste vrijednosti (43 milijarde eura). Kada je riječ o uslugama, EU izvozi više nego dvostruko više nego što uvozi: 23 milijarde eura usluga koje tvrtke iz EU isporučuju klijentima u Mercosuru nasuprot 11 milijardi eura u uslugama koje klijentima iz zemalja Mercosura pruža klijentima iz EU-a. Poduzeća iz EU-a će imati koristi od povlaštenog pristupa tržištu od preko 260 milijuna potrošača. Izvoznici iz EU dobit će od progresivnih smanjenja carina koje će tijekom vremena europskim tvrtkama donijeti godišnju uštedu od više od 4 milijarde eura, tvrde u EK.

Ukidanje carina

Porez

Sporazum će s vremenom ukloniti carine na 91% robe koju tvrtke iz EU-a izvoze u Mercosur te uvozne carine na 92% robe koje zemlje Mercosur izvezu u EU.

Primjerice zemlje Mercosura će ukloniti visoke carine na industrijske proizvode, kao što su:

automobili (danas se oporezuju 35%)

automobilski dijelovi (oporezuju se od 14 do 18%)

strojevi (oporezuju se od 14 do 20%)

kemikalije (oporezovane do 18%)

odjeća (oporezuje se do 35%)

lijekovi (oporezovani do 14%)

kožne cipele (naplaćene do 35%)

tekstil (oporezuje se do 35%)

Sporazumom će se također postupno ukinuti carine na izvoz hrane i pića u EU, kao što su:

Vino (oporezovano danas na 27%)

Čokolada (oporezuje se po 20%)

Viski i ostali alkoholi (oporezuju se od 20 do 35%)

Keksi (oporezuju se od 16 do 18%)

Konzervirane breskve (oporezovane na 55%)

Bezalkoholna pića (oporezuju se na 20-35%)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje