Banca Intesa

Najbolji poljoprivrednici Srbije

Agrovijesti
Najbolji poljoprivrednici Srbije Fotografija: Banca Intesa
Najbolji poljoprivrednici Srbije za 2016. godinu proglašeni su u beogradskom Metropolu po četvrti put u izboru Intesa banke. A najbolji su ne samo po vellličini proizvodnje nego i po tome kako proizvode žitarice, mlijeko, voće i povrće, zlatarski sir...

Na sajam Slow Food (Mark des guten Geschmacks - die Slow Food Messe) u Stuttgart ove će godine putovati čak pet pobjednika natječaja Intesa poljoprivrednik, jer se proširio krug kategorija u kojima se natječu najbolji poljoprivrednici Srbije, klijenti njene najveće banke.

Tako se Vladimiru Pavasoviću iz Sremske Mitrovice (kategorija Ratar), Petru Dobrkoviću iz Bačke Topole (Voćar), Antalu Janušku iz Novog Orahova (Stočar) i Renati Nađ iz Žablja (kategorija Povrtar), priključila i Milanka Trtović iz Nove Varoši, prva pobjednica nove kategorije Intesa Slow Food za malog poljoprivrednog proizvođača. "Iz godine u godinu zadatak žirija je sve teži i teži, a broj prijavljenih natjecatelja sve veći i veći. Pritom ne gledamo samo veličinu proizvodnje, već i druge nama bitne stvari - recimo kolika je uključenost obitelji u posao, ili da li se i kako koristi energetski efikasna oprema", napomenuo je Predrag Milenović. direktor sektora za mali biznis Banca Intesa.

Da se srpska poljoprivreda dobro bori s konkurencijom i da se ulaže u razvoj, potvrdio je i Darko Popović član Izvršnog odbora banke i direktor odjela za poslovanje sa fizičkim osobama i malim biznisom. "Poljoprivrednicima smo u prva tri kvartala ove godine plasirali 27 milijuna eura kredita, što je rast od 43 posto, a dinamičan je i rast broja klijenata, čak za petinu. Tome su svakako doprinijele i niže kamatne stope, ali i naša veća spremnost za takav poduhvat. Raduje nas što je značajno povećan i broj investicijskih kredita za kupovinu zemlje i nove opreme", istakao je Popović.

Jedan od nagrađenih putem u Njemačku i 100.000 dinara za kupovinu repromaterijala Vladimir Perasović, istakao je da bez "pratnje" banke ne bi bilo moguće kupiti opremu, "jer jedan dobar stroj košta 200 do 250 tisuća eura. Ovi ljudi su najbolje što imamo. Kad znate da su svojim radom uspjeli vratiti po nekoliko milijunskih kredita, a mi ostali ne možemo desetljećima platiti nekoliko desetina tisuća eura za stan, možete pretpostaviti koja je to veličina", kaže Gorna Đaković, član žirija i glavni urednik časopisa "Agrobiznis."

Perasović je uzeo i otplatio deset kredita, a u toku su mu još dva. Ništa manje u svoje imanje ne ulaže ni Petar Dobrković, koji je uz pomoć kredita napravio hladnjaču za breskve sa svojih 18.000 stabala, a prije dvije godine i destileriju za rakiju, ili Renata Nađ, čija obitelj pod povrćem drži 35 hektara zemlje i tri plastenika. U domaćinstvu Antala Januška, gdje se pored kvalitete svog mlijeka, brinu da njegova proizvodnja bude i što ekonomičnija pa su ugradili i solarne panele. Da srpski poljoprivrednici moraju, i uspjevaju, da drže korak sa svijetom uvjerila nas je i Milanka Trtović, koja je u svoje selo kod Nove Varoši prva donijela računalo, a sada sav zlatarski sir prodaje putem Interneta.

Zbog svega toga su baš oni izabrani između 550 prijavljenih kandidata ovogodišnjeg Intesa poljoprivrednik natjecanja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje