Trendovi na tržištu kave

Nalazimo li se usred najveće krize kave našeg doba?

Agrovijesti
Kava Fotografija: PR
Hrvati ne mogu bez kave. Prosječan stanovnik Lijepe Naše godišnje provede 182 sata u ispijanju kave i u tom razdoblju popije pet kilograma tog napitka. Samo u Zagrebu naći ćete više od 4000 mjesta na kojima možete uživati u njezinu vrućem, aromatičnom gutljaju.

Najezda gljivica hrđe i klimatske promjene prijete uništenju čitavih plantaža kave u Latinskoj Americi, najvećem uzgajivaču na svijetu. Protiv gljivica još nema lijeka, a kava, posebno sorta arabica koja osvaja 70 posto tržišta, traži stabilnu klimu s nježnim izmjenama temperatura i laganu kišu, ne i današnje nasilne pljuskove, nagli pad temperature ili sušu, što uništava cvijet koji cvate samo 48 sati. Izlaz će se možda naći u križanju s otpornijom, ali gorkom i manje aromatičnom rabatom, piše tportal.

Hrvati ne mogu bez kave. Prosječan stanovnik Lijepe Naše godišnje provede 182 sata u ispijanju kave i u tom razdoblju popije pet kilograma tog napitka. Samo u Zagrebu naći ćete više od 4000 mjesta na kojima možete uživati u njezinu vrućem, aromatičnom gutljaju.

U svijetu se ispije više od 2,25 milijardi šalica kave dnevno

Hrvati u tome nisu ni do pojasa najvećim kavopijama na svijetu - Fincima. Oni potroše 12 kilograma aromatičnih zrnaca godišnje po glavi stanovnika, a daleko im nisu Nizozemci, Šveđani i Danci, valjda zbog dugih pospanih zimskih sati. U svijetu se ispije više od 2,25 milijardi šalica kave dnevno, 93.750.000 svakog sata, 26.041 šalica svake sekunde. Od toga se 45 posto odnosi na Amerikance. Iako po glavi stanovnika nisu tako strastveni kavopije kao Finci, u globalu su najveći potrošači kave na svijetu…

Koliko ćemo je još dugo ispijati i koliko dugo po današnjim cijenama?

‘Nalazimo se usred najveće krize kave našeg vremena’, poručuje dramatično Josué Morales, proizvođač iz Gvatemale, na američkoj radiopostaji NPR i - očito ima razloga za paniku.

Uzrok je najezda gljivica hrđe koja prijeti uništenjem čitavih usjeva u Latinskoj Americi, a - premda se još uzgaja u Aziji i Africi - ona je najveći uzgajivač kave na svijetu. Kava je tamo druga najvažnija izvozna agrarna roba, piše britanski Daily Mail.

Bolest znana kao hrđa lišća kave (Hemileia vastatrix) prašnjava je gljivica narančaste boje zbog koje otpada lišće, nemilice desetkujući urod i uzrokujući materijalnu štetu mjerljivu milijardama dolara. U nekim slučajevima godinama uništava cijelu kulturu i krajem 19. stoljeća bila je odgovorna za potpuni kolaps industrije kave u Šri Lanki (tadašnjem Cejlonu).

Najezda otpornih gljivica

Prije tri godine zbog nje su potpuno devastirane farme u Nikaragvi. Znanstvenici Sveučilišta Purdue kažu da je njome u nekim područjima zaraženo do 70 posto južnoameričkih farmi, rezultirajući gubitkom od 3,2 milijarde dolara i znatno smanjenom količinom uroda. Iako je opasna gljivica prisutna više od stotinu godina, istraživači nemaju pojma kojim je oružjem napadati jer evoluira te posljednjih godina uništava i sorte koje su sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Latinskoj Americi uzgajane da budu otporne prema toj bolesti.

Više od 90 posto kave proizvodi se u zemljama u razvoju, od nje živi 25 milijuna malih uzgajivača; samo je u Brazilu na poljima kave zaposleno pet milijuna ljudi koji se brinu o tri milijarde nasada, pa će opet najviši ceh platiti sirotinja.

Ali bolest Hemileia vastatrix tek je dio problema koji prijete našem uživanju u kofeinu. Druge nedaće su divlje suše i poplave, ukratko klimatske promjene. Kava traži stabilnu, umjerenu klimu s nježnim izmjenama temperatura, laganu kišu kakva je bila nekada, a ne današnje nasilne pljuskove, nagli pad temperature koja zaustavlja rast biljke i naglo zatopljenje koje suši bobice prije zrenja. Uz to, zbog uragana i klizišta blato guta cijele farme.

Spas u robusti

Neki nalaze rješenje u tome da arabicu zamijeni robusta. To su dvije glavne komercijalne vrste, ali zbog složenog okusa, punog opojne arome, arabica nam je draža i troši je se 70 posto u svijetu, dok je robusta gorka i manje delikatna, ali biljka joj je otpornija na nametnike i klimatske promjene.

Gotovo sav komercijalni uzgoj arabice potječe iz uskog izbora biljki prenesenih s etiopskih planina, što joj daje vrlo malo genetske raznolikosti i čini je posebno osjetljivom na klimatske promjene. Ona najbolje uspijeva tijekom malog raspona temperature između 18 i 22 stupnja Celzijevih, zahtijevajući laganu, redovitu oborinu, za razliku od otpornog kukuruza koji se uzgaja tisućama godina jer se lako prilagođava različitim uvjetima, objašnjava problem Christian Bunn s berlinskog sveučilišta Humboldt.

Delikatna arabica stoga se bori s nepredvidljivim uvjetima. Cvate samo 48 sati i ako u to vrijeme udari divlja oluja, kao što je sve češća u Meksiku, plod se ne uspijeva zametnuti te sav trud i ljetina ovise o tih nekoliko dana cvatnje. U Ugandi se pak cvijet osuši zbog divljih vrućina, a ako se plod i zametne, naraste u smežurani čvarak. Vruća klima također pogoduje invaziji svih vrsta nametnika. Stručnjaci su ustanovili da se u Tanzaniji zbog povišenja temperature za 0,3 stupnja Celzijevih po dekadi i smanjenih oborina od šezdesetih godina prošlog stoljeća urod smanjio s tadašnjih 500 na današnjih 300 kilograma po hektaru.

S obzirom na to da se razmaženo tržište teško odriče arabice, a trgovci ne mogu odoljeti zovu profita, ekologinja Ainhoa Magrach iz Centra za klimatske promjene u Bilbau računa da bi se zbog nadoknade količine kave izgubljene uslijed najezde gljivica hrđe i klimatskih promjena moglo – u najgorem scenariju – za novu sadnju žrtvovati 2,2 milijuna hektara prašume, područje veće od trećine Hrvatske, što je znatan gubitak bioraznolikosti.

Crna predviđanja

Budući da stručnjaci nikako ne mogu riješiti problem gljivice hrđe, a klimatske su promjene takve kakve jesu, Christian Bunn s Humboldta računa da će se zbog toga proizvodnja arabice do 2050. prepoloviti, što će pogoditi Indiju, Vijetnam i poglavito Latinsku Ameriku. Cijena kave, računa Bunn, do 2050. poskupjet će 25 posto, ali kako će u međuvremenu drugi agrarni proizvodi zbog uznapredovale tehnologije biti jeftiniji, ona će u konačnici biti luksuz barem 50 posto skuplji nego danas.

Ako je još bude. Jer paradoksalno je to da se zbog mešetarenja na svjetskim burzama i upada Vijetnama na tržište cijena kave ruši. Od 4,2 dolara, koliko je proizvođač dobivao 2014. za kilogram, prošlog kolovoza dobio je manje od dva dolara, nedovoljno za najosnovnije troškove proizvodnje. Farmeri se stoga okreću drugim kulturama, sve popularnijem avokadu ili kaučukovcu.

Prema predviđanjima stručnjaka, realno rješenje za spas kave jest uzgoj hibrida koji će spojiti nježnost arabice i otpornost robuste. Uspiju li u tome, espresso, macchiato, filtrirana ili turska kava neće imati današnju aromu. Svejedno, ostat će barem radost ustajanja, sastančenja ili prijateljskog druženja uz šalicu kultnog crnog napitka.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje