Poljoprivredni program: Odgovori na pitanja Agrobiz.hr

Narodna stranka - Reformisti: Sanacija kredita OPG-a i uvođenje reda na tržištu donošenjem Zakona o "fer trgovini"

Agrovijesti
Izbori 2016. Fotografija: Thinkstock
Program ruralnog razvoja, odnosno (ne)implementacija definiranih mjera trenutno predstavlja jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede. Neophodno je osigurati instrumente garancije te kreditiranje po konkurentnim uvjetima. Ključno je naglasiti brza realizacija, brze procedure, funkcionalna Agencija za plaćanje. Trenutna brzina rješavanja apliciranih zahtjeva bila bi zadovoljavajuća u slučaju da životni vijek traje u prosjeku 500 godina

Što je bit poljoprivredne politike vaše političke stranke te koje su ključne mjere koje želite provesti u 4 godine mandata?

Prvo pitanje koje je potrebno urgentno riješiti je sanacija postojećih poljoprivrednih gospodarstava u problemima kroz djelomični otpis i reprogram obveza prema državi te reprogram kreditnih obveza. Nadalje, ključno je uvođenje reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda donošenjem novoga Zakona koji će regulirati odnose između poljoprivrednih proizvođača i trgovaca na fer osnovi.

Principijelno, cilj je definirati odnose na tržištu po uzoru na uređene zemlje članice. Navedeno će doprinijeti boljoj poziciji naših poljoprivrednih proizvođača te lakšu dostupnost domaćih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Sljedeće problematika, kao segment dugoročnih mjera, je restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava provedbom zemljišne politike, investiranjem na gospodarstvima i podizanjem znanja i kompetencija. Nadalje realizacija konkurentnosti sudionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi te revitalizacija ruralnih prostora RH, a uz navedeno i podizanje razine samodostatnosti u svim granama poljoprivredne proizvodnje te osiguranje opstojnosti hrvatske poljoprivrede a time i osiguravanje jake države.

Narodna stranka - Reformisti

Kako planirate potaknuti veću proizvodnju i samodostatnost domaće poljoprivredne proizvodnje te kako ocjenjujete ogromnu ovisnosti Hrvatske o uvozu hrane?

Implementacija gore definiranih mjera dovesti će do povećanja proizvodnje poljoprivrednih gospodarstva te podizanja razine samodostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.

Jedna od ključnih mjera realizacije konkurentnosti je smanjenje PDV-a na repromaterijal čime se potreba za obrtnim sredstvima na razini države smanjuje za preko 4 milijarde kuna te se time izjednačava položaj naših poljoprivrednika sa najvećim poljoprivrednim proizvođačima u zemljama EU iz kojih najviše uvozimo (Njemačka, Nizozemska).

Tko ili što je krivac pada proizvodnje, rasta uvoza te smanjivanja dohotka poljoprivrednih proizvođača?

Pad proizvodnje rezultat je nekonkurentnosti naših proizvođača, koja je uzrokovana lošom organizacijom pristupu tržištu, malim proizvodnim serijama roba koje naša gospodarstva proizvode te nemogućnošću standardizacije kvalitete proizvoda posljedično i brendiranja te marketinga.

Koji su ciljevi vaše političke stranke u provođenju poljoprivredne politike i kako ih planirate ostvariti?

Cilj je povećati poljoprivrednu proizvodnju i zaposlenost u ovoj grani, osigurati konkurentan dohodak gospodarstvima koja se bave poljoprivredom te na toj način doprinijeti ostanku ljudi u ruralnim krajevima i očuvanju ruralnog prostora. Ove ciljeve planiramo realizirati u kratkom vremenskom periodu implementacijom gore definiranih mjera.

Kakvu poljoprivredu želite na kraja mandata? Kakvom je vaša politička stranka planira napraviti?

Uspješnu! Konkurentnim poljoprivrednim gospodarstvima stvorit ćemo jaku poljoprivredu te staviti resurse države u funkciju. Poljoprivreda će kroz povećanje proizvodnje povećati BDP te smanjiti državni deficit, novim zapošljavanjima doprinijeti će očuvanju ruralnih prostora, a stavljanjem u funkciju nekorištenih resursa, stvoriti će se nova vrijednost.

Smatrate li da je Zajednička poljoprivredna politika EU-a dobra ili loša za hrvatsku poljoprivredu? Navedite dobre i loše strane ZPP-a i što ćete konkretno poduzeti da se izborite za bolju poziciju Hrvatske?

Bespredmetno je diskutirati je li ZPP dobar ili loš za Hrvatsku. Ukoliko ste zaboravili, pristupanjem EU prihvatili smo i regule iste.

Smatramo da ZPP svakoj državi članici daje uistinu vrlo široku lepezu različitih mjera koje se mogu, naravno ukoliko je vodstvo kompetentno i voljno djelovati, implementirati na korist i razvoj hrvatske poljoprivrede.

Brojne države započele su donositi zakone kojima propisuju koliko domaćih proizvoda treba biti na policama trgovina. Koji je vaš stav o tome i kakva će biti vaša politika prema trgovačkim lancima i zaštiti domaće poljoprivrede?

Smatramo da ne treba 'otkrivati toplu vodu'. Svaka uređena država članica EU ima uređeno tržište te definirane načine zaštite vlastitih proizvoda. Naša će politika ići u smjeru implementacije dobrih praksi funkcionalnih u državama uređenoga tržišta i zaštite vlastitih proizvođača i domaćih proizvoda.

Što mislite kako treba provoditi Program ruralnoga razvoja, kako planirati i distribuirati novac iz ruralnoga razvoja te koji je vaš cilj na kraju mandata, odnosno na kraju programskoga razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a?

Program ruralnog razvoja, odnosno (ne)implementacija definiranih mjera trenutno predstavlja jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede.

Smatram da uopće nije ni potrebno naglašavati da nam uslijed nedjelovanja dvije Vlade prijeti gubitak alokacije za 2014. godinu. Čovjek bi pomislio da smo uistinu bogata država kad nam se ovakve situacije odvijaju u resoru. No, kritika ili analiza trenutnoga stanja uistinu nas neće dovesti do rješavanja problema.

Glavni cilj Programa ruralnog razvoja je realizacija konkurentnosti sudionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi te revitalizacija ruralnih prostora RH. Ključno je ubrzati proceduru objave, valorizacije te donošenja odluka na natječajima.

Osim toga neophodno je osigurati instrumente garancije te kreditiranje po konkurentnim uvjetima. Ključno je naglasiti brza realizacija, brze procedure, funkcionalna Agencija za plaćanje. Trenutna brzina rješavanja apliciranih zahtjeva bila bi zadovoljavajuća u slučaju da životni vijek traje u prosjeku 500 godina. Obzirom da smo još uvijek značajno ispod navedene vrijednosti, neophodno je ubrzavanje, svih procesa, i naravno preuzimanje odgovornosti za resor koji se vodi i za egzistenciju tisuća i tisuća obitelji koje ovise o (ne)donesenim odlukama.

Konačni cilj je već navedena realizacija konkurentnosti sudionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi te revitalizacija ruralnih prostora RH, a uz navedeno i podizanje razine samodostatnosti u svim granama poljoprivredne proizvodnje te osiguranje opstojnosti hrvatske poljoprivrede a time i osiguravanje jake države.

Kako planirate zaštititi male poljoprivrednike od propadanja?

Mali poljoprivrednici moraju se udruživati u proizvođačke organizacije, klastere, zadruge, udruge, saveze… Irelevantno je kako će se oblik udruživanja zvati te na koji će se način formalizirati, bitno je da isti osigura bolju poziciju na tržištu te po mogućnosti diobu resursa (znanje, mehanizacija, pašnjaci…). Osim toga, ZPP nudi niz mjera čija implementacija povećava konkurentnost malih poljoprivrednih gospodarstava.

Koje mjere ćete provesti kako bi se sačuvali stočarstvo i svinjogojstvo?

Prije svega neophodno je urediti tržište poljoprivrednih proizvoda. Smanjenje PDV-a na repromaterijal u značajnoj mjeri će se reflektirati i na povećanje konkurentnosti cjelokupnog stočarskog sektora. Uz navedeno ključno je omogućiti nove investicije u stočarsku proizvodnju temeljene na održivoj tehnologiju uz primjenu najnovijih znanja i spoznaja, te osiguravanje adekvatnih zemljišnih resursa neophodnih za proizvodnju krmiva te aplikaciju stajskog gnoja.

Koje mjere ćete provoditi u ribarstvu?

U ribarstvu planiramo promjenu prostorno vremenske regulacije ribolova uz uvođenje tzv. "No take" zona u prostoru Zerp-a prvenstveno, kako bi stvorili pretpostavke za oporavak stokova komercijano bitnih vrsta. Drugi bitni cilj je stvoriti pretpostavke za ozbiljno povećanje proizvodnje u akvakulturi, mimimalno na razinu zacrtanu Nacionalnim strateškim planom.

Smatrate li da Hrvatskoj nedostaje strategija poljoprivrede? Koja bi bila suština strategije vaše političke stranke i tko bi ju trebao izraditi?

Problem naše poljoprivrede je dugoročna i konzistentna provedba planova i strategija. Nažalost svaka naša nova Vlada na početku mandata kreće sa izradama novih strategija i planova, koje u slučaju da se i donesu redovito ne bivaju provedene.

Primjerice, mi do danas još nismo ustanovili koliko zemljišta imamo i koliko od njega je neobrađeno, samo usporedite izjave naših proteklih ministara o ovome pitanju. Tako da mogu reći da nama ne nedostaje strategija, nedostaje nam volja i odlučnost brze provedbe.

Suština strategije može se sažeti u par stavki, stavljanje zemljišnih resursa u funkciju, uređenje tržišta te implementacija mjera Ruralnog razvoja. Nije na odmet opet ponoviti, brza. Navedena je strategija od strane Reformista već izražena.

Je li kontrola proizvoda na tržištu u Hrvatskoj dobra ili loša? Koje su dobre, a koje loše strane kontrole tržišta i zaštite potrošača i što vaša politička stranka želi provesti?

Sustav proizvodnje je pod dobrom kontrolom i proizvodi koji se nalaze u legalnim kanalima prodaje su sigurni za naše potrošače. Ovaj sustav sigurno je i skup pa naši proizvodi troškovno trpe i nisu konkurentni proizvodima koji nisu u legalnim kanalima prodaje. Plan je pojednostaviti i efikasno organizirati kontrolu proizvoda čime treba doći i do smanjenja troškova kontrole.

Kako planirati provedbu zemljišne politike i komasacije? Imate li rješenja kako neobrađeno poljoprivredno zemljište – kako privatno, tako i državno – staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje?

Prije svega, potrebno je uspostaviti konsenzus u državi po pitanju politike poljoprivrednog zemljišta, neovisno o vlasništvu istoga odnosno radi li se o zemljištu u privatnom ili vlasništvu države. Zakonske se odredbe ne smiju mijenjati svakom promjenom vlasti obzirom da isto onemogućuje sustavnu i održivu uporabu jednog od najvažnijih resursa Republike Hrvatske.

Reformisti smatraju da je poljoprivredno zemljište dobro koje imamo na raspolaganju te da je nužno isti rabiti na način realizacije opće koristi ne umanjujući vrijednost istome odnosno na način očuvanja za sljedeće generacije. Poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji poljoprivredne proizvodnje sa odrednicom maksimalizacije efikasnosti po proizvodnoj jedinici te očuvanja ruralnih područja.

Sustav upravljanja poljoprivrednim zemljištem mora biti jednostavan i operativan, te Agencija za poljoprivredno zemljište mora u kratkim rokovima obraditi zahtjeve potencijalnih korisnika omogućujući poljoprivrednim proizvođačima dugoročno planiranje i sigurnu provedbu poslovnih planova. Jednostavnim zakonskim instrumentima planiramo omogućiti brzo i transparentno stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju, i državnog i privatnog te onoga izvan i unutar zona gradnje. Poljoprivredno zemljište ima svoju vrijednost koja se može realizirati jedino aktivnim bavljenjem poljoprivrednom proizvodnjom. Taj se kapital mora staviti u funkciju te mora doprinijeti povećanju zaposlenosti te BDP-a.

Po pitanju komasacije smatramo da je neophodna. Nažalost iz dosadašnjeg našeg iskustva o zemljištu vidite da mi kao društvo nemamo svijest o vrijednosti poljoprivrede i zemljišta. Ne postoji rješenje niti u jednoj zemlji koje može zadovoljiti svaki pojedinačni interes i minimum zajedničkog interesa. Uvijek je bilo malo onih pojedinaca koji su nezadovoljni sa komasacijom tamo gdje je provedena ali je puno pojedinaca bilo nezadovoljno na području gdje komasacija nije provedena – postupak mora biti transparentan i javan da se spriječe štete i manipulacije ali sigurno neće proći bez emocionalnih problema pojedinaca čiju djedovinu sada ore susjed a on je dobio jedan uređeni komad zemlje (do sada je imao 3) 500 m dalje.

Kako treba provesti udruživanje poljoprivrednika, poboljšanje otkupa poljoprivrednih proizvoda te veće uključivanje mladih u poljoprivredu?

Udruživanje poljoprivrednika u smislu zastupanja interesa treba provesti kroz Poljoprivrednu komoru koja će uključivati sve pojedinačne interesa različitih grana poljoprivredne proizvodnje te organizacijskih oblika poljoprivrede. Udruživanje poljoprivrednika za nastup na tržištu provesti će se kroz proizvođačke organizacije gdje ćemo u svakom sektoru pomoći osnivanje barem jedne organizacije.

Udruživanje poljoprivrednika u cilju povećanja konkurentnosti treba se provesti kroz poljoprivredne zadruge, klastere, udruge ili saveze uzgajivača. Povećanje otkupa realizirati će se kroz uvođenje fer odnosa na tržištu te udruživanje poljoprivrednika.

Po pitanju mladih situacija je vrlo jednostavna, mladi će ostajati u poljoprivredi ako im bude privlačno zanimanje te osiguran adekvatan dohodak i kvaliteta života u ruralnim prostorima. Navedeno planiramo osigurati kroz niz već navedenih kratko i dugoročnih mjera.

Kako je moguće povećati stočni fond u Hrvatskoj te što ćete poduzeti u vezi s timu?

Stočarstvo je u proteklom razdoblju u potpunosti zapostavljena proizvodnja a predstavlja vrlo važan sektor koji stabilizira ukupnu poljoprivredu. Osigurati ćemo stabilne tržišne uvjete, mogućnost investicija kroz Ruralni razvoj i dostupnost konkurentnog kreditiranja, biti će u prioritetu pri provedbi restrukturiranje i dostupnosti zemljišnih resursa. Kroz direktna plaćanja i tržišne mjere osigurati će se maksimalno mogući prihodi stočarskih gospodarstva.

Smatrate li da Hrvatskoj treba agrobanka. Kako je ustrojiti i pokrenuti?

Agrobanka kao posebna institucija je vrlo teško ostvariva i skupa. Naš je plan osigurati konkurentne kreditne linije kroz HBOR i poslovne banke osiguravajući od strane države kolaterale putem garancija HAMAG-a i Garantnog fonda. Kao Garantni fond za poljoprivrednike koristit ćemo preko tri milijarde kuna direktnih plaćanja koje ćemo kroz fond osigurati i koje će poljoprivrednik za podizanje potrebnih kratkoročnih kredita.

Kako planirati i povezati znanje i poljoprivredu?

Preduvjet uspješne i konkurentne svake gospodarske grane pa tako i poljoprivrede implementacija je novih znanja te osiguranje kompetencija putem „sustava cjeloživotnoga učenja“.

Funkcionalan sustav podrazumijeva uključivanje svih nivoa obrazovnog sustava u edukaciju i razvoj recentnih i aplikativnih znanja. Sveučilišta i Učilišta trebaju barem dio istraživanja orijentirati u rješavanje konkretnih problema koji opterećuju naša poljoprivredna gospodarstva u cilju pronalaženja efikasnih i jednostavnih rješenja.

Osim toga kroz mjere Ruralnog razvoja osigurati financiranje eksperata pojedinačnim poljoprivrednim gospodarstvima ili udruženjima poljoprivrednih proizvođača.

Tko je vaš kandidat za ministra poljoprivrede te kako ćete birati suradnike – iz svoje stranke, koalicije ili iz redova poljoprivrednika, kompanija, udruga, fakulteta unutar Ministarstva?

Kandidiranje čelnih ljudi resora uslijediti će ukoliko se dođe u poziciju rješavanja problematike koja trenutno opterećuje ovaj resor. Inače ključni ljudi u stranci koji definiraju našu poljoprivrednu i ribarstvenu politiku su prof.dr.sc. Vesna Gantner te Petar Baranović koji su i kreatori naše Strategije.

Po pitanju odabira suradnika, jedini kriterij je kompetencija te beskompromisnost u rješavanju problema.

Molimo vas u nekoliko rečenica opišite kako će na kraju vašeg mandata i vođenja resora poljoprivrede izgledati hrvatska poljoprivreda i kakvi će biti dohodak i proizvodnja prosječnoga poljoprivrednika.

Već je rečeno da je konačni cilj u resoru poljoprivrede realizacija konkurentnosti sudionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi te revitalizacija ruralnih prostora RH kroz uporabu resursa koji su na raspolaganju (zemljište, I i II stup, kompetentni kadrovi).

Na kraju našeg mandata poljoprivreda će biti uspješna gospodarska grana, a biti poljoprivrednikom biti će atraktivan odabir zanimanja za mlade u RH.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje