Okrugli stol

Naš izbor može pokrenuti promjene

Agrovijesti
Okrugli stol Prava cijena hrane Fotografija: Morana Begač
Način na koji se hrana proizvodi i konzumira ima ogroman utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo u cjelini.

Mnogi od ovih utjecaja nisu odmah niti jasno vidljivi, pa se o posljedicama koje naš današnji prehrambeni sustav ostavlja, u vidu degradacije prirode i okoliša, porasta kroničnih bolesti povezanih s hranom, smanjene vitalnosti ruralnih krajeva i lošeg položaja poljoprivrednih proizvođača te troškova koje snosi društvo u cjelini, nedovoljno govori.

O ovoj se problematici raspravljalo na današnjem okruglom stolu "Prava cijena hrane" koji se održao u hotelu Dubrovnik u Zagrebu u organizaciji Ekološkog instituta Ecologica, a čiji je cilj bio informirati i potaknuti diskusiju o stvarnim troškovima proizvodnje i potrošnje hrane, uključujući i skrivene ekološke, socijalne i zdravstvene troškove.

"Današnji prehrambeni sustav je neodrživ radi svojeg utjecaja na ljude, društvo i okoliš. Resursi se koriste na krajnje neodrživ način, kao da su neiscrpni. Stvarni troškovi današnjeg prehrambenog sustava su visoki i najčešće skriveni - ne plaćaju se na blagajni, ne plaćaju ih oni koji ih uzrokuju nego društvo tj. porezni obveznici", istakla je u svojoj prezentaciji Sonja Karoglan Todorović, direktorica Ecologice.

Pretili smo i bacamo hranu

Izračun stvarnih troškova je ekonomski model svega što je uključeno u proizvodnji - ekonomski, ekološki, socijalni i zdravstveni troškovi. Iz njih proizlaze četiri stvari - identifikacija, kategorizacija, kvantifikacija i određivanje cijene, a usporedno s tim i koristi koje proizlaze iz proizvodnje.

Okrugli stol Prava cijena hrane

Od opće poznatih ekonomskih, ekoloških i socijalnih troškova, oni zdravstveni imaju najteže podatke, a odnose se i povezani su sa hranom na način da 93 posto smrtnosti izazivaju nezarazne kronične bolesti koje su sve, na neki način, povezane s hranom. U Hrvatskoj dvije trećine populacije ima prekomjernu težinu, a 20 posto je pretilo. Svaki deseti Hrvat ima dijabetes.

I kada uzmemo u obzir činjenicu da su direktni troškovi HZZO-a za liječnje dijabetesa u 2009. godini iznosili 2,5 milijardi kuna tj. 12 posto Državnog proračuna, a kada se tome pridodaju još i indirektni troškovi koji su pet puta veći, žalosno je što su danas te brojke samo veće, umjesto da se smanjuju. S druge strane, svaki Hrvat baci pola kilograma hrane dnevno, što na godišnjoj razini znači da u smeće bacamo između 4 i 9 milijardi kuna godišnje.

Oni proizvode ako/jer mi kupujemo

Niti u svijetu nije drugačija situacija - jedna trećine hrane se baca, dvije milijarde ljudi je pretilo, a 800.000 osoba je gladno. Stoga i društvo mora prihvatiti dio odgovornosti za ovakvu situaciju.

Idilične slike života na farmi, ukusnih proizvoda, pravilne prehrane i zdrog življenja rijetko kad su istinite, jer industrija zna da kupac želi nešto drugo - zasigurno ne slike prenatrpanih farmi ili špricanja pesticidima. Danas na tržištu prolazi svašta, police su prepune različitih proizvoda, a sve zato što "oni proizvode ako/jer mi kupujemo. I tu dolazimo do vlastite odluke o izboru."

Karoglan Todorović smatra kako ćemo se uskoro ZPP - Zajednička poljoprivredna politika transformirati u ZPPP - Zajedničku poljoprivrednu i prehrambenu politiku ukoliko se ne pročnu događati promjene, mijenjati sustav i politike te uvoditi nove tehnologije. "Ideja izračuna cijene hrane nije da ona poskupi nego da služi za javno dobro. Svatko od nas može napraviti nešto", kaže Karoglan Todorović.

Okrugli stol Prava cijena hrane

Davor Škrlec, zastupnik u Europskom Parlamentu rekao je kako se mora spomenuti i činjenica kako je hrana u svijetu neravnomjerno raspodijeljena, a cijena je često odlučujući faktor o tome što će se kupovati. Poljoprivreda je veliki proizvođač stakleničkih plinova, a zajedno s klimatskim promjenama i erozijama tla, značajno utječu na našu kvalitetu života. Ističe kako se u Europskoj uniji godišnje baci 180 kg hrane po stanovniku, pa su mnoge zemlje članice krenule u pokretanje akcija i inicijativa za smanjenje.

Ono si što apsorbiraš

Nutricionis Branimir Dolibašić ističe kako se prehrambena piramida promijenila. Više ne možemo izbjeći GMO, ali možemo minimizirati rizike i maksimizirati koristi koje imamo od hrane. Način na koji se danas proizvodi hrana u sebi ostavlja sastojke na koje naše tijelo nije naviklo. Stoga imamo pojave raznih novih stanja i bolesti poput pretilosti, intolerancije na hranu i probavnih problema. Izreka "Ono si što jedeš" danas je preraslo u "Ono si što apsorbiraš". "Naša mogućnost izbora znači mnogo i može puno toga promijeniti. Zato se hranite zdravo!", zaključuje Dolibašić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje