Potrebne akcije

Naša egzistencija ovisi o tlu. Zašto nije zaštićeno?

Agrovijesti
Tlo Fotografija: Pixabay
Ujedinjeno Kraljevstvo je procijenilo da će njezina zemlja moći podnijeti još samo 100 žetvi

Mnogi misle da je tlo samo zemlja, ali bez nje ne bi bilo života. Za razliku od vode koju pijemo i zraka koji udišemo, zemlja nije zaštićena u EU a njena kvaliteta je sve lošija. To se mora promijeniti, smatra Balázs Horváth iz Europskog ureda za okoliš, piše EurActiv.

Šokantan je podatak da se predviđa da će zemlja Ujedinjenog Kraljevstva moći podnijeti još samo 100 žetvi. Više od 300 civilnih organizacija, pod kišobranom People 4 Soil lansiraju Inicijativu europskih građana ove jeseni pozivajući da se zaštiti svo tlo u Europi.

Istraživanja su pokazala da su ljudi prisiljeni seliti u druge zemlje svijeta zbog povećanog lošeg stanja zemljišta zbog kojeg ne mogu proizvoditi hranu. Znanstvenici očekuju da će klimatske promjene povećati migracije ovih vrsta, upozoravajući da propadanje zemlje može smanjiti globalnu proizvodnju hrane vodeći prema značajnom povećanju svjetskih cijena hrane koje će zauzvrat disproporcionalno utjecati na najsiromašnije. To će najvjerojatnije rezultirati većom gladi, nasilnim društvenim nemirima i konačno sukobima.

Propadanje tla također ima efekt na klimatske promjene jer tla čuvaju značajne udjele ugljika. EU tla čuvaju razinu ugljika koja je jednaka 50 puta EU-e emisije stakleničkih plinova i otpuštanje samo 0,1 posto ugljika sadržanog u europskim tlima značilo bi godišnju emisiju 100 milijuna automobila.

Zemlja

Zahvaljujući brojnim kampanjama, važnost pčela u proizvodnji hrane dosegla je pažnju medija, javnosti i zakonodavaca, ali uloga zemlje se rijetko kada spominje. To je tragično zbog činjenice da 98 posto svih dnevnih globalnih kalorija dolazi iz tla.

Tlo sadrži minerale, organske tvari i bogatu bioraznolikost koja štiti biljke od bolesti, pruža im vodu i hranjive tvari te pomaže u smanjenju erozija. Pesticidi i kemijska gnojiva ubijaju život u tlu, a biljke postaju ovisne o njima. Zarobljeni u začaranom krugu, poljoprivrednici su prisiljeni kupovati više skupih kemijskih sredstava kako bi mogli proizvoditi, a pritom gube prirodne vitamine i hranjive tvari.

Ako želimo nastaviti poljoprivredu u Europi, moramo započeti sada kako bi zaštitili naša tla prijalzom s intenzivne industrijske poljoprivrede na metode koje su agro-ekološke kompostiranjem, zelenim gnojenjem i rotacijom usjeva. A to ne znači smanjenje prinosa i prihoda dugoročno. To se jedino može postići promjenom razmišljanja u izradi trenutne europske poljoprivredne politike, koja trenutno podupire intenzivne prakse.

Sve u svemu, samo EU zakonodavni instrumenti mogu zaštitit tlo. Europska komisija je predložila sličnu ideju prije desetak godina, ali je ista stopirana od strane malobrojnih zemalja članica i od tada nije bilo koordiniranog prikupljanja podataka o stanju zemljišta u Europi. Prethodna istraživanja su pokazala da 10 do 20 posto globalnog zemljišta je već u lošem stanju, a gotovo polovina poljoprivrednog zemljišta u svijetu je srednje ili jako oštećena degradacijom tla.  U EU, više od četvrtine zemljišta je pogođeno erozijom vode. Izvješće o stanju okoliša iz 2015. naglašava da se nastavlja erozija diljem Europe i sugerira kako će bez akcija ova situacija biti sve lošija.

Ukratko – tlo nije samo zemlja i zaslužuje više zaštite nego što trenutno ima. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje