EMISIJA AGROBIZ

'Ne postoji uvozni lobi, mi potrošači smo uvozni lobi'

Agrovijesti
Fotografija:
'Mi poljoprivrednici zapravo ne trebamo poticaje, mi trebamo prodati svoje proizvode. To je svuda u Europi tako. Ne postoji uvozni lobi, postojimo samo mi koji uđemo u dućane, izaberemo proizvod i odemo na kasu platiti', rekao je u emisiji Agrobiz na poslovnomFM Zoran Leko, direktor tvrtke The Leco

"Mi poljoprivrednici zapravo ne trebamo poticaje, mi trebamo prodati svoje proizvode. To je svuda u Europi tako. Ne postoji uvozni lobi, postojimo samo mi koji uđemo u dućane, izaberemo proizvod i odemo na kasu platiti. Dakle, mi smo taj ‘uvozni lobi‘, mi svi koji plaćamo. Ljudi su za vrijeme koronakrize bili orijentirani na domaće proizvode, OPG-ovi su dosta dobro proizvodili, otvoreno je dosta web-shopova, jaka je bila čak i dostava tih proizvoda. Trebala bi i država iskoristiti taj moment kako bi došlo do razvoja svijesti o hrvatskom proizvodu i o hrvatskom čovjeku. Mislim da se taj dio svijesti, da se kupuje hrvatsko, treba snažnije razvijati", kazao je za poslovniFM Zoran Leko, direktor tvrtke The Leco.

Gostujući sa suprugom Katicom, magistrom kemije i certificiranom aromaterapeutkinjom, u emisiji Agrobiz koju na radiju poslovniFM uređuje i vodi Jasminka Šikić, Leko je ispričao kako su on i supruga osam godina proveli u Kataru baveći se građevinarstvom. Budući da im je nedostajala Hrvatska i priroda, 2014. godine odlučili su se na prekretnicu i povratak kući. Iduće godine pokrenuli su preradu smilja i kupili destileriju u rodnim Vinjanima Gornjim u blizini Imotskog. Ta je odluka bila i logična jer je supruga Katica inženjerka kemije, a Zoranova majka Mira voli bilje i oduvijek se rado njime bavila. Uz njih, u posao sa smiljem uključili su se i Zoranov brat i njegova supruga. Početak poslovanja nije bio nimalo lak.

"Konkurencija je bila jaka. Tih godina u Dalmaciji i Hercegovini smilje je zasađeno na više od tri tisuće hektara. Dosta su se neki zaletjeli, a i mi smo griješili u počecima”, kaže Zoran Leko, te dodaje da kad bi ponovo pokretali taj posao svakako bi zasadili manje količine i bolje se informirali o samoj biljci.

"I nas same nekada iznenadi kako se smilje ponaša u suši, na raznim vrstama tla, u stijeni, na nekim pozicijama, sunčanima ili u hladu. Dosta smo nasada izgubili ne znajući kako će se biljka prilagoditi", otkriva Zoran.

Krško područje izuzetno je pogodno za proizvodnju smilja. Kad idete našim otocima, kad vidite Pag, Cres, stjenovita područja na sunčanim, južnim stranama, ona su jako pogodno za smilje. Ono što smo saznali je da smilje jako voli kalcij, kaže Zoran, čija obitelj je na području od pola hektara frezala kamen, mljela kamen i pretvorila šumsko područje u oranicu jer su shvatili da je takva vrsta tla najpogodnija za uzgoj smilja. Što lošija zemlja, to bolje smilje, zaključuje nakon svog iskustva.

Ekološka kozmetika od smilja

"Veliki povratak prirodne kozmetike koji bilježimo posljednjih desetak godina, u Hrvatskoj je nešto manjeg intenziteta nego u zapadnim zemljama, što je posljedica ekonomske situacije i platežne moći građana", kaže Katica Leko te posebno ističe da je ekološka kozmetika skuplja od konvencionalne, ali smatra da su ljudi sve svjesniji kako ekološki proizvodi štite zdravlje i da indirektno time utječu na zaštitu okoliša.

Činjenica da je Katica Leko magistra kemije i certificirani aromaterapeut puno im je pomogla u ovom poslu.

"Da nisam to završila, ne bih se ni krenula baviti smiljem. Nisam tip koji bi se upuštao u takvo nešto a da nema neko znanje iz kemije, ne bih mogla mućkati nešto bez ikakvog backgrounda. I nitko me ne bi uspio na to nagovoriti", rezolutna je Katica.

Tvrtka The Leco specijalizirana je za ekološka eterična ulja i hidrolate dobivene parnom destilacijom. Metoda je stara više od stotinu godina, a u njihovim proizvodima nema sirovina sintetskog podrijetla. Također, s obzirom na to da je riječ o ekološkom uzgoju, na sirovinama nema nikakvih pesticida, branje je ručno, u okolici nitko ne smije imati konvencionalnu proizvodnju, redovno se kontroliraju uzorci tla, a redovite su i kontrole procesa destilacije.

"Kad sam razmišljala o koži kao o najvećem organu našeg tijela i znala da sve što stavite na kožu ulazi u krvotok, te sintetske molekule dolaze u malim količinama i neće vam ništa biti od nekoliko korištenja. Ali ako gledate dugoročno, tijekom trideset do četrdeset godina, to mora imati neki akumulativni efekt. Neke stvari sintetskog porijekla imaju dokazano kancerogeno djelovanje i izazivaju alergije, dermatitise, ekceme i slično, i ja nisam željela s time eksperimentirati", kaže Katica, koja se zbog toga i odlučila na uljne serume.

Osim hidrolata, koji mogu služiti kao tonik za lice, ne proizvode na bazi vode.

"Kad imate vodu, to onda povlači konzervanse, emulgatore, koemulgatore, ugušćivače, stabilizatore, i onda dobijete jednu veliku kobasicu sastojaka za koje ljudi ne znaju ni nazive ni čemu služe", kaže.

Prvi i najprodavaniji proizvod im je melem koji sadrži eterično ulje smilja, a ne macerate, te anti-age serum za lice, ulja za tijelo, kao što je ulje od naranče, koje je za tijelo jako ugodno.

The Leco izvozi sirovinu u Indiju za kozmetičku tvrtku koja je ekološki certificirana za prirodnu kozmetiku.

"Našli su nas na internetu, došli do nas i bili su zadovoljni cijenom i kvalitetom ulja te smo još uvijek u kontaktu i izvozimo u Indiju", otkriva Zoran.

Pad prometa od 90 posto

Koronakriza im je uvelike naštetila. "Četiri mjeseca bili smo na nuli. Promet je pao za 90 posto. I te zemlje su stale. Proizvodnja i prodaja je u azijskim zemljama bila u lockdownu i situacija  je još uvijek loša. Nadamo se da će iduća godina biti bolja", kaže Leko te dodaje da je proizvodnja smilja u padu.

"Ljudi preoravaju zemljišta jer ne mogu plasirati sirovinu. Čak su i Hrvatske šume jako podigle cijenu samoniklog bilja jer ta cijena je neprihvatljiva za male proizvođače, pa čak i velike. Veliki su proširili svoje nasade i ne otkupljuju od malih", kaže Zoran o trenutnom stanju na tržištu sirovine.

U prodaji prirodne kozmetike ih izvlači web-shop. „Ljeti imamo prodajna mjesta na obali i onda turisti uzmu i probaju proizvode i nose ih u svoje zemlje. Sreća je što se vraćaju u web-shop i ponovo ih naručuju, kaže Leko ističući da su im kupci iz Irske, Njemačke, Austrije, Švicarske i okolnih zemalja.

Duh zajedništva

Njihova misija od početka je bila održavanje krškog krajobraza i duha zajedništva.

"Male zajednice, obrti, firme, mala gospodarstva, mikropoduzetnici, srednji poduzetnici, poslovna su baza Europe. Velik dio ekonomije leži na tome. Tu je, naravno, i duh zajedništva. To je ključ svega. Obitelj bez duha zajedništva ne može biti dobra obitelj, a isto tako ni dobra firma. Bez duha zajedništva ne može se uspjeti. Kad pogledate Svjetsko nogometno prvenstvo, u duhu zajedništva maltene cijela nacija bila je na nogama. Kad bi takvi bili uvijek i u svemu, mislim da bi uspjeh bio neminovan”, kaže Zoran, koji smatra da postoje i prednosti situacije s pandemijom koronavirusa.

Tvrtka The Leco u idućoj godini planira razviti dva nova proizvoda, ulagati u marketing, a budući da se već dvije godine pripremaju za europske fondove, prijavit će se za mjeru 6.4.1., ulaganja u razvoj nepoljoprivrdenih djelatnosti u ruralnim područjima, čime će unaprijediti svoju proizvodnju i automatizirati neke procese. Razmišljaju i o pokretanju radionica za upoznavanje i izradu prirodne kozmetike, rekli su Katica i Zoran Leko u razgovoru za poslovniFM.

Cjelokupnu emisiju možete poslušati ovdje

Slušajte zvuk dobrog posla na poslovnomFM!