Sigurnost hrane

‘Neispravni proizvodi najčešće su oni uvozni, trebalo bi ih jače kontrolirati’

Agrovijesti
Konferencija Sigurnost hrane Fotografija: Poslovni dnevnik
Svakom je u interesu da mu je hrana ispravna i kvalitetna, te da nema prigovora od potrošača.

Hrana je zdravstveno ispravna ako ne sadrži teške metale, pesticide i slično. Kada je riječ o kvaliteti, to je niz parametra, ovisno o vrsti proizvoda. Da bi hrana bila ispravna, mora zadovoljiti zdravstvenu ispravnost prije nego ide u pakiranje. Primjerice, PIK Vrbovec je tvrtka koja radi specifičnu analizu koju drugi laboratoriji ne mogu napraviti, a to je otpuštanje migracija pri isteku roka trajanja”, istaknula je doktorica i znanstvenica Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe, na panel diskusiji o zdravstvenoj ispravnosti, kvaliteti hrane i originalnosti proizvoda. Proizvođači Zavod traže analizu kvalitete, a uglavnom je riječ o malima koji su obvezni imati nutritivnu tablicu, dok oni koji prodaju na kućnom pragu to ne moraju imati.

“Ozbiljni domaći proizvođači imaju kvalitetne proizvode i drže do brenda i kvalitete, kontinuirano prate proces proizvodnje, imaju HACCP sustav i kontrolu kvalitete proizvoda. Kao laboratorij smo savjetodavno tijelo tim proizvođačima”, rekla je Bošnir. U Zavodu provode i edukacije za građane, a oni im se i sami javljaju s upitima, što znači da se brinu o tome što konzumiraju. 

“Zakon kaže da je subjekt u poslovanju s hranom odgovoran za sigurnost svoje hrane. Svakom je u interesu da mu je hrana kontinuirano zdravstveno ispravna i kvalitetna, te da nema s tržišta prigovora od potrošača. Taj sustav nije loš, samokontrole su bitne. Naši domaći potrošači vole naše proizvode jer su omjerom kvalitetne sirovine i aditiva u proizvodu prilagodili hranu našem nepcu.

Sigurnost i kvaliteta hrane u Hrvatskoj je na zavidnom nivou i dobro se kontrolira, a i potrošači su odgovorni dovoljno da plasiraju na tržište takve proizvode. Potrošačima poručujem da pročitaju deklaracije i odaberu proizvod koji im odgovara, a proizvođačima da bolje izbrendiraju svoje proizvode i dovedu ih u status koji će biti prepoznatljiv u Europi i šire”, istaknula je.

U tvrtki Euro-milk 97 posto mlijeka prerađuju jer je riječ o mlijeku vrhunske kvalitete. Tvrtka ima 45 zaposlenih i već 20 godina surađuje s domaćim proizvođačima, bez upotrebe konzervansa i umjetnih aditiva, a izdvajaju se proizvodima s dodanom vrijednošću poput autohtonih sireva. Kontrola hrane im kreće od proizvođača zaduženih isporučiti kvalitetno i sigurno mlijeko, a imperativ im je i sljedivost kao važan element u proizvodnji vezan uz identificiranje proizvoda i praćenje porijekla materijala. “Korisnici smo HACCP plana, obvezni smo tijekom godine uzorkovati i analizirati cijeli proizvodni asortiman.

Analize su skupe, ali nam je u interesu da se iskažemo na tržištu kao kvalitetan proizvođač, što su potrošači prepoznali”, istaknula je voditeljica marketinga u Euro-milku Doroteja Kuzmić. Odgovorno tvrdi da su hrvatski proizvodi među kvalitetnijima u EU te da prolaze sve rigorozne kontrole i mjere, no često je problem cijena. “Nadležne institucije trebale bi kontrolirati i uvozne proizvode kao što kontroliraju i domaće jer su neispravni proizvod najčešće uvozni”, istaknula je i poručila potrošačima da se educiraju i propitkuju sve proizvođače.

Rigoroznu kontrolu i sljedivost već dugo provodi PIK Vrbovec, najveći proizvođač mesa u Hrvatskoj i regiji, sa 100.000 tona proizvoda godišnje. Imaju, kaže direktorica Službe za upravljanje kvalitetom i okolišem Vlasta Garašanin, odjele koji rade u proizvodnji funkcije kvalitete. HAACP sustav kontrole uveli su među prvima još 2007.

“Garantiramo zdravstvenu ispravnost, a ona je usko vezana uz kvalitetu proizvoda. Brendirali smo svoje proizvode, svježe meso i mesne prerađevine, i u 15-ak godina uložili puno novca za izgradnju pogona, boljih strojeva i tvornica, sve skupa 1,2 milijardu kuna, kako bismo mogli početi s boljom tehnologijom. Uložili smo u edukaciju od početka zaposlenja. Odlučili smo uvesti ISO, tako da bismo proizvodnjom, logistikom i distribucijom mogli dovesti proizvode do potrošača. Proizvodi su proizvedeni u skladu sa zakonodavstvom EU, meso je s hrvatskih farmi, nemamo aditiva, dodataka i bojila”, ističe Garašanin.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje