STOČARI ODGOVARAJU NA NEZADOVOLJSTVO RATARA:

Nema razloga za revoluciju, trebat će nam 4000 hektara

Agrovijesti
Zemljište Fotografija: Pixabay
U Đakovštini većina stočara radi dovoljno zemlje, tvrdi Branko Kolak

Na nezadovoljstvo ratara listom prioriteta, ugrađenom u Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji 21. rujna ide u prvo saborsko čitanje, a prema kojoj su stočari stavljeni u prioritet ako nemaju dovoljno zemlje u odnosu na broj uvjetnih grla po modelu “jedno uvjetno grlo – jedan hektar” pa ratari, dosadašnji zakupci, strahuju da će ostati bez zemlje koju su godinama obrađivali i plaćali obveze, stočari poručuju da se nepotrebno širi panika i “diže revolucija”, da će zemlje biti dovoljno za sve, piše Glas Slavonije.

Ratari su stava da se želi stvoriti lažni dojam da stočari propadaju jer im nedostaje zemlje pa se pitaju, polazeći od ocjene da se država ovako (pristrano) brine za njih, tko će se brinuti za ratare. Ministarstvo poljoprivrede, pak, smiruje strasti pojašnjenjima da je ono u novi zakon kao prioritet stavilo stočare, no samo ako nemaju dovoljno hektara prema broju uvjetnih grla pa nije riječ o poticanju novih stočara. I stočar, mljekar Branko Kolak šalje umirujuću poruku - da potrebe stočara, kojima će novim zakonom biti pokrivena razlika sadašnjeg nerazmjera broja grla i hektara, neće prelaziti više od 4000 hektara na području cijele Hrvatske.

- Izračuni su to i procjene Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne agencije te stočarskih udruga, pa se nepotrebno ljudi plaše kojekakvim revolucijama. U obzir se uzimaju ukupne površine koje stočar obrađuje, uzimat će se u obzir i povezana poduzeća, a uvjet je ono što je ministar rekao: jedno uvjetno grlo – jedan hektar. Evo, u Đakovštini velika većina lokalnih samouprava neće imati ni korekcije jer većina stočara radi dovoljno zemlje, radi se samo o nekoliko pojedinaca koji je prema uvjetnim grlima nemaju dovoljno - kaže Kolak.

Društveni interes

Budući da obrađuje 300 hektara, a ima oko 400 uvjetnih grla, i njemu nedostaje zemlje, pa novim zakonom, kaže, računa na još stotinjak hektara.

- Dobivanjem državnog zemljišta u zakup stočari sigurno mogu dugoročno poboljšati svoj ionako težak položaj na tržištu. Mnogi su prisiljeni kupovati stočnu hranu jer nemaju dovoljno površina za proizvodnju hrane za stoku, što im automatski poskupljuje proizvodnju, ili imaju potrebe za dodatnim zemljištem zbog kriterija iz Nitratne direktive - pojašnjavaju u Tolušićevu ministarstvu, ali i poručuju dosadašnjim posjednicima da, ako su uredno ispunjavali gospodarski program, što je sastavni dio svakog ugovora o zakupu, neovisno o tome radi li se o ratarima ili proizvođačima drugih kultura, ne trebaju strahovati da će ostati bez zemlje. Također, bez ispunjenog starog gospodarskog programa dosadašnjim zakupcima neće se priznati taj status. Najavljuju da su u zakon uvedeni mehanizmi kontrole i sprečavanja zloporabe u smislu cjepkanja zemljišta ili prebacivanja stoke na drugog člana.

I Kolak upozorava na teško stanje domaćeg stočarstva.

– U EU smo zemlja s najizraženijim padom proizvodnje mlijeka i mesa, ne samo goveđeg nego uopće. Postavlja se pitanje – što je nama kao društvu interes? Proizvoditi kukuruz i prodavati ga farmama u Italiji ili vlastiti uzgoj? Zemlja je osnovni preduvjet bilo koje stočarske proizvodnje - kaže Kolak i odbacuje ocjene da se ovakvim zakonom želi nametnuti dojam da stočari propadaju zbog zemlje, a ne zbog preniske cijene mlijeka.

Tko više zapošljava

– Naravno da je ona pridonijela tom bržem propadanju, no u prijedlogu zakona nisam vidio da piše da se ijedna ratarska proizvodnja ne može preorijentirati u stočarsku. Svaki ratar koji želi stvarati dodatni dohodak može se na toj površini prebaciti na bilo koju stočarsku proizvodnju - dodaje Kolak.

Ide i korak dalje, pa povlači i problem iseljavanja, a kroz pitanje – koliko, obrađujući zemlju, zapošljavaju ratari, a koliko stočari.

– Par pojedinaca ratara obrađuje i četiri-pet tisuća hektara, a ne zapošljava nikoga, a u bilo kojoj stočarskoj proizvodnji na 20 hektara mora raditi bar dvoje. Ljudi nam napuštaju sela, a pojedinac radi 300 hektara ne zapošljavajući nikoga - uspoređuje Kolak.

Poručuje kako je država sasvim opravdano navela prioritete ako se zna da nam je stočni fond devastiran. Sada ga čini oko 160.000 krava, samo u posljednjih deset godina izgubili smo ih čak 100.000, a u prethodnoj godini, kaže predsjednica CroMilka Rašeljka Maras, čak deset tisuća.

Markići ne vjeruju u prioritete, spremni opet s kravama u prosvjed

Najpoznatija stočarska obitelj u Đakovštini, Markići iz Đurđanaca, ne polažu puno nade ni u ovaj zakon. “Sve će biti kao i dosad; ne vjerujem u najave o stočarima u prioritetu. Naš slučaj: mi smo i dosad bili u prioritetu, pa smo ostali bez zemlje, bili na vlasti ovi ili oni. Na posljednjem natječaju ostali smo bez 90 hektara koje smo obrađivali i priveli uzornom stanju, a dobili zapuštenu zemlju i pašnjake uz Savu, pa oni sada plave. Našu zemlju koja valja - dali su drugima. Kod nas zemlju dobiva onaj koji nema veze s poljoprivredom. Neka nam samo vrate ono što su nam uzeli”, nepovjerljiv je prema novom zakonu Zoran Markić. Kaže, imaju oko 900 krava, a obrađuju 120 hektara oranica, no ne vjeruje da će model iz novog zakona biti poštovan. “Iziđe li Sava na naše pašnjake, krave moraju na cestu”, najavljuje Zoran novu mogućnost da Markići ponovno, treći put, s kravama krenu u prosvjede.

Lista prioriteta za zemlju

Kako ističu u Ministarstvu, prijedlogom zakona predloženo je da prednost ima nositelj OPG-a ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća koja ne ispunjavaju uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina – stočarska gospodarstva te ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave (JLS) za koju se raspisuje javni natječaj.

Za ponuditelja koji je pravna osoba, kako bi se izbjegle eventualne malverzacije, kod utvrđivanja uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sva s njim povezana i partnerska društva.

Slijedi dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli, a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao. Potom slijede mladi poljoprivrednici do 41. godine, upisani u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području JLS za koju se raspisuje natječaj itd. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje