Zanimljvosti

Neobična poljoprivreda u vrtu Muzeja Vojvodine

Agrovijesti
Proso Fotografija: Thinkstock
Muzej Vojvodine ima jedini arheobotanički vrt na tlu Europe, gdje niču biljke koje su jeli neandertalci još prije 45.000 godina.

Za sve je zaslužan Aleksandar Medović, arheobotaničar iz ove ustanove, koji je prije nekoliko godina uzgojio jednozrnu pšenicu. Vrt se širio, sada već ima više od 50 biljaka, ali i raznih vrsta korova koji su nicali od 45.000 godina prije nove ere pa do 17. stoljeća i početka poljoprivrede kakvu danas poznajemo.

– Dobio sam iz Izraela oko 50 zrna pšenice koja se koristila pre 8000 godina. Ne donosi puno ploda, ali je izdržljivija od ove današnje koju su nam donijeli Rimljani. Njen gluten nije opasan za one koji su alergični na njega pa je idealna za, primjerice - Novaka Đokovića, objasnio je Medović za beogradski Blic. 

U vrtu niče i piskavica ili grčko sjeme, stara krmna biljka,koja bi i danas bila jako popularna, ali iz drugih razloga.

– Bila je poznata po tome što su žene njome trljale grudi vjerujući kako će im potom porasti. Suprotno našim narodnim vjerovanjima, najviše sam se namučio da uzgojim glavni korov prapovijesti – kukolj. Tragao sam za njim nekoliko godina jer je gotovo istrijebljen i ima ga samo na nekoliko lokacija u Vojvodini – dodaje ovaj znanstvenik. 

Pored kukolja niču i trnjika, stara 45.000 godina, nađena na Petrovaradinskoj tvrđavi, divlji grašak, stari urov, sastrica, ječam, leksa, smokva, glog, divlja loza, jagode, kruške, divlja kruška, stočni grašak, lan, ovas, raž, žir i lanika iz koje se radi biokerozin za avione.

U vrtu se može naći i bob, više poznat iz poslovica nego po tome kako je to bio naš grah dok nam nisu podvalili ovaj američki, kao i proso koji se koristio dok nije stigao kukuruz. Tu je i ljoskavac, veoma ljekovita i ukrasna biljka iz koje se rade razne poslastice i ljekoviti preparati, a koji je u nas rastao prije 7000 godina. Danas ga poznajemo kao fizalis, malo gdje ga ima u Srbiji pa ga uvoze čak iz Perua.

Medvoić sa suprugom i kolegicom arheologinjom Illdikom Medović priprema hranu iz prapovijesti. 

– Kakav je ukus? Hah, odvratan. Pripremili smo divlji grašak, koji je bio poslastica neandertalaca, ali je bio potpuno bez ukusa. No mi pokušavamo prirediti jela kako su to oni radili. Sve to snimamo i pravimo emisije za Youtube kanal „Prehistoric cooking in my kitchen“ – dodaje Medović.

Test za trudnoću

U starom Egiptu jednozrna pšenica koristila se kao test za trudnoću. Žena je mokrila na zrno desetak dana pa ako ono proklija značilo je da je trudna. Rezultati su bili točni u 70 posto slučajeva. Čak se mogao odrediti i spol fetusa. Žena je urinirala u dvije posude, u jednoj je bio ječam, a u drugoj dvozrna pšenica pa ako nikne ječam bit će muško, a nikne li pšenica – žensko dijete.

Muzej Vojvodine je za Noći muzeja, prije nekoliko godina, pokušao ponoviti taj pokus, ali s obzirom na to što su to Novosađanke radile kod kuće i više se nisu javile, rezultati su ostali tajna.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje