Poremećaji na tržištu

Neretljani nezadovoljni: Naše lubenice kasne, uvozne već na akciji

Agrovijesti
U Konzum stigle prve domaće lubenice Fotografija: Konzum FB
Plasteničke se na pojedinim štandovima u Zagrebu i okolici prodaju i za 10 kuna po kilogramu, što mnogi prekupci koriste i za lov u mutnom pa iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež ovih dana pozivaju građane da ne nasjedaju

Dmaće lubenice na tržištu još nema i sigurno je neće biti do početka srpnja. Berba ove godine kasni od 10 do 15 dana – kaže opuzenski poljoprivrednik Mijodrag Kiridžija, ističući da su posljednjih tjedan dana u prometu tek neznatne količine, od 10 do 15 tona, dozrele u plastenicima.

Slatka neretvanska lubenica proteklih se godina, naime, uvelike brala već oko 20. lipnja. No, kako zbog vremenskih (ne)prilika sezona kasni, u trgovačkim se lancima mahom prodaju uvozne grčke i talijanske lubenice, za koje već nude i akcije pa se prodaju po cijeni od 3,50 do 4,99 kuna.

Prinosi manji, kvaliteta dobra

Plasteničke se na pojedinim štandovima u Zagrebu i okolici prodaju i za 10 kuna po kilogramu, što mnogi prekupci koriste i za lov u mutnom pa iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež ovih dana pozivaju građane da ne nasjedaju, posebice na području Zagreba i okolice, gdje je primijećeno najviše prevaranata koji se skrivaju pod nazivima OPG-ova i pod domaćom prodaju uvoznu robu upitne kvalitete.

Sve je prijavljeno i Državnom inspektoratu i resornom ministru Tomislavu Tolušiću, a dok se čeka epilog, Neretljani se mole za što više sunca koje će dodatno “zašećeriti” njihove romanse, fantazije, mercinije... a i za dobre cijene, s obzirom na to da su iznadprosječne količine oborina u početku rasta lubenica tražile veća ulaganja i više zaštitnih sredstava, koji su proizvodnju na otvorenom poskupjeli i 50%, doznajemo od Kiridžije.

 – Ispod 2 kn/kg proizvođači neće pokriti ovogodišnja ulaganja – kaže on, a slično kaže i Neven Mataga, predstavnik Hrvatske voćarske zajednice iz doline Neretve, uvjeren da će ove godine prinosi biti manji, ali lubenice će biti iznimno sočne i slatke. – Zadnjih je 15-ak dana sunčano, a prema prognozama tako će biti sve do berbe – objašnjava Mataga.

Prije su nas od uvoznih španjolskih, crnogorskih, albanskih... dijelila i dva tjedna, no zbog klimatskih promjena sve je izglednije da će se sve one na tržištu naći kad i domaće pa proizvođači strahuju od preniskih otkupnih cijena zbog kojih je domaća proizvodnja posljednjih godina pala 20%. Pada proizvodnja – Cijela dolina Neretve sad tek ima oko 250 hektara na kojima se ubere oko 2500 tona – objašnjava Mataga.

Prva očekivana cijena domaćih je od 2,30 do 2,40 kn/kg, a kako sezona bude odmicala, od 1,70 do dvije kune. Grčke su pri kraju i sigurno nisu kvalitetnije od domaćih, dodaje on, dok Kiridžija upozorava da uvozne, koje se trenutačno nalaze na tržištu, a rušit će cijene domaćih, nisu ni prve klase. – Već po obliku vidi se da su pretrpjele određene šokove u vegetaciji jer su nepravilnog oblika, ni potpuno okrugle ni ovalne – kaže on. Dinje su pak, ako je vjerovati Neretljanima, neisplative. Berba je počela, ove su godine sitnije, no ni prvi stidljivi otkup od 6 kn/kg nije dovoljan poticaj za sadnju na više od 30-40 hektara na području doline Neretve. One se u trgovačkim lancima mogu naći cijele godine, a kad domaće prispiju, nema hladnjača u kojima bi se uskladištile i čekala bolja cijena.

– Već 4-5 godina nitko u nas ne prolazi dobro s dinjom – tvrdi Mataga. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da su dinje u nas lani proizvodila 303 PG-a u Hrvatskoj na 144 ha, a lubenice 798 njih na 708 hektara, najviše (po oko 180 ha) u Dubrovačko-neretvanskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Godišnje uvezemo oko 15.000 tona lubenica za oko 30 mil. kuna, a izvezemo oko 2500 t za oko 4 mil. kuna. Globalni izvoz lubenica iznosio je lani 1,8 mlrd. dolara, što je rast od 6,7%. Najviše ih se izvezlo iz Europe, u vrijednosti 908 mil. dolara ili više od 51% svjetskog izvoza, od čega najviše iz Španjolske. Na izvoz iz Sjeverne Amerike otpada 21,5%, Azije 9,6%, Latinske Amerike 9,1% (bez Meksika), iz Kariba i Afrike (8,5%). Najveći proizvođač u svijetu je Kina, koja sa 79,2 mil. tona čini vrtoglavih 67,7% ukupne svjetske proizvodnje. Drugoplasirana Turska proizvede svega 3,4%, trećeplasirani Iran 3,3%.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje