Problemi u otkupu

Neubrano će ostati 30% smilja

Agrovijesti
Prerada smilja Fotografija: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Mali proizvođači ove godine ne mogu naći otkupljivače.

Više poljoprivrednih udruga apeliralo je u posljednjih dva mjeseca na entitetske, županijske i državnog ministra poljoprivrede, kao i gospodarske komore i Vanjskotrgovinsku komoru BiH da im pomognu. Tek u posljednjih nekoliko dana, kada su malinari najavili blokade pojedinci iz institucija su reagirali, dok na proizvođače smilja politička elita uopće ne obazire pažnju, piše Dnevni list.

Nekoliko puta veliki i mali proizvođači smilja, kao i stručnjaci stražili su da vlast ovu granu poljoprivrede ubaci u sustav, zaštiti proizvođače i potakne proizvodnju jer je Hercegovina bez pomoći države već udarila temelje u tom području. Prema njihovim riječima, poticaji nisu toliko važni, važno im je da država zaštiti i promovira u svijetu hercegovački brend i da spriječi nelegalno tržište.

Na javne pozive i apele nitko ne reagira, a prva prava žetva smilja u Hercegovini gotovo da je propala, navodi list. Tone smilja ostat će na njivama jer mali proizvođači nisu mogli naći otkupljivače koji će im otkupiti tzv. zelenu masu, a s druge strane nisu imali novca za preradu smilja u ulje, da bi ga možda prodali na taj način.

Mali kapacitet destilerija

Oni koji su imali sreće i prodali zelenu masu dali su je za vrlo nisku cijene. Tek je nekoliko hercegovačkih destilerija, iako su bili pod pritiskom, odlučilo platiti kilogram svježe mase od 2 do 2,5 maraka (8 do 10 kuna). Kažu da je to realno i da imaju zaradu i na taj način, ali da nisu imali prostora za otkup velikih količina.

Drugi su otkupljivali za cijenu od 0,5 do 1,3 marke po kilogramu svježe mase, no ni kod njih nema dovoljno prostora za otkup velikih količina. Malim proizvođačima spas su ponudili u Udruzi malih proizvođača smilja iz koje su obavijestili članove da su našli kupca za ulje smilja. Prije toga, mora se smilje preraditi i poslati na analizu, a cijena kilograma ulja trebala bi biti 1000 eura.

Ono što proizvođače odbija jeste to što nisu spremni više novca ulagati smilje jer ne vjeruju da će situacija biti bolja. Većina njih nema ni novca za destilaciju jer destiliranje jedne tone smilje stoji oko 500 maraka. Oni koji imaju novca stoje u redu za čekanje jer kapacitet destilerija u Hercegovini nije toliki da u tjedan dana može preraditi sve nasade i mnogi se bune kako im se smilje već osušilo i kako je počelo gubiti eteričnost.

U jednoj hercegovačkoj destileriji rekli su kako će oko 30 posto nasada ove godine ostati neubrano.

U međuvremenu su deseci građana svoje nasade preoralo iz prkosa. Svima njima, piše Dnevni list nisu krivi ni oni koji su obećavali prosperitet nakon sadnje smilja, ni oni koji nude male cijene, već država koja je svojim nemarom i nezainteresiranošću za malog čovjeka uništila još jednu šansu za bolje sutra.

O problemima sa smiljem počelo se pisati još u ožujku ove godine. Priča o bogaćenju na proizvodnji smilja, hercegovačkog “žutog zlata”, kako su ga mnogi nazvali zbog visoke otkupne cijene, a posebno zbog cijene ulja koja se proizvode od te biljke, već tada zašla je na stranputicu.

Cijena je drastično pala, ulje od prošle godine nije se prodalo, tako da je otkup zapinjao već tada. Prije dvije i pol godine kada je počela “smiljomanija” u Hercegovini otkupna cijena smilja u jednom trenutku narasla je do sedam maraka po kilogramu (oko 28 kuna), počele su priče o sigurnom otkupu, čak i o velikom zanimanju Kineza i Korejaca za hercegovačko ulje.

Veliki će se snaći

Svi koji su mogli počeli su masovnu sadnju, ali su već tada mnogi upozoravali da će prevelika proizvodnja srušiti cijenu što će na kraju dovesti do urušavanja cijelog posla. Mnogi su se proizvođači kreditno zadužili s uvjerenjem da će vrlo brzo povratiti uložena sredstva. “Prema raspoloživim podacima, u Hercegovini je ostala neprodana jedna tona ulja. To ne ide u prilog nikome, a posebno malim proizvođačima koji će sigurno i u nadolazećoj sezoni imati problema s otkupom smilja i prodajom ulja. Veći proizvođači već se se snaći, iako držim da je situacija jako teška i treba se okretati drugim kulturama”, rekao je tada za Dnevni list Marko Matić, voditelj Poljoprivredne zadruge Loznica iz Čapljine. Otkupna cijena iznosila je oko 2,5 KM (10 kuna).

“S nestrpljenjem čekamo srpanj. Jednostavno, zbog velikih količina pretrpano je svjetsko tržište pa su mnogi već izgubili volju razgovarati o ovoj temi, a kamoli nalaziti rješenja”, rekao je Matić. Dragan Ripić, voditelj destilerije Eko Hercegovina u Rastovači kod Posušja, objasnio je da kada je riječ o nastavka tog posla u Hercegovini ljudi ne smiju biti previše optimistični.     

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje