Pravda na europskom sudu

Nezakonitom privatizacijom u Vojvodini "oteto" 200.000 hektara

Agrovijesti
Poljoprivredno zemljište Fotografija: Poslovni dnevnik
Nedavno je Europskom komitetu za ljudska prava u Strasbourgu upćena užalba povodom nezakonite privatizacije zadružne zemlje.

Savez udruženja akcionara (SUA) Vojvodine uputio je 5. veljače  žalbu Europskom komitetu za ljudska prava u Strasbourgu povodom nezakonite privatizacije zadružne zemlje. Bivši radnici i dioničari poljoprivrednih tvrtki, kao i zadrugari koji polažu pravo na otuđene oranice, obratit će se idućih dana i Europskoj komisiji u Briselu pozivanjem na poglavlje 23 o pristupanju Srbije EU, koje podrazumjeva poštivanje osnovnih ljudskih prava i borbu protiv korupcije.

Predsjednik SUA Veselin Muhadinović rekao je kako će biti zatraženo da uz 24 sporne privatizacije u Srbiji, koje su bile predmet istrage Republičkog tužiteljstva za organizirani kriminal (između ostalog i na zahtjev EU), 25. takva privatizacija bude prodaja 63 poljoprivredna poduzeća u Vojvodini. Prema njegovim riječima, nelegalno prepisivanje zadružne i državne zemlje na nove vlasnike stavlja privatizaciju agrara na prvo mjesto problematičnih privatizacija u Srbiji.

- Uzurpirano je oko 200.000 hektara zadružne zemlje “pretvaranjem” u društvenu, koja je potom prodata biznismenima. Ako se računa da hektar košta 10.000 eura, to je dvije milijarde eura, opljačkanih od naroda. To već najmanje 10 godina znaju svi nadležni, ali nitko ništa ne poduzima osim Savjeta za borbu protiv korupcije, čiji se stavovi, kao i zahtjevi zadrugara, ignoriraju - ističe predstavnik dioničara bivšeg Poljoprivrednog kombinata “Prvi maj” u Ruskom Krsturu Mihajlo Katona.

U svom izvještaju o privatizaciji i raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u javnom vlasništvu, koji je dostavljen Vladi Srbije, Savjet za borbu protiv korupcije naveo je da “nepoštivanje Zakona o privatizaciji i Zakona o poljoprivrednom zemljištu ima za posljedicu da je desetine tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta promjenilo status iz javnog u privatno vlasništvo bez ikakve naknade, samo na temelju potvrde Agencije za privatizaciju da je kupac društvenog kapitala izmirio obveze iz kupoprodajnog ugovora”.

Naznačeno je da je pritom kupac ispunio obveze za imovinu “koja nije mogla obuhvatiti zemljište, jer je prodavatelj imao samo pravo korištenja na zemljištu, koje je mogao prenijeti na kupca, a ne pravo vlasništva”.

Savet je ukazao kako je pretvaranje javnog vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u privatnu uzrokovalo nesagledivu štetu, čije točne razmjere nije mogao utvrditi “imajući u vidu da Republički geodetski zavod 2017. godine nije želio da dostaviti poslednje podatke o statusu vlasnitšva na poljoprivrednom zemljištu nakon postupka privatizacije”.

Prema stavu Savjeta za borbu protiv korupcije, prikrivanje pravih podataka jasno upućuje na zaključak da se štiti privatni, a ne državni interes. Naveden je primjer biznismena Mileta Jerkovića, koji je u postupku privatizacije poljoprivrednih tvrtki raspolagao s preko 30.000 hektara najplodnije vojvođanske zemlje u državnom i društvenom vlasništvu.

- Nakon raskida ugovora sa Jerkovićem, u katastru je evidentirano zemljište u društvenom, državnom i mješovitom vlasništvu od 4.000 hektara, dok za 28.000 hektara ne postoji nikakav trag - predočio je Savjet za borbu protiv korupcije.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje