Tjedni komentar

Nije dobro što je Hrvatska ostale bez člana u Odboru za poljoprivredu u EU parlamenta

Agrovijesti
Marijana Petir zastupnica u EU parlamentu Fotografija: Agrobiz
Za Hrvatsku je važno da reforma ide na plenarnu sjednicu i da tamo bude usvojena jer je na Odboru usvojeno, kako tvrdi Petir, gotovo 100 njezinih amandmana kojima je htjela štititi interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika. Izborila je, tvrdi, iznimke i povlastice za Hrvatsku i važno je da to i u konačnici bude usvojeno.

Novoizabrani hrvatski eurozastupnici preuzeli su svoje pozicije u novom sazivu Europskog parlamenta, no ono što su im neki zamjerili, posebno predstavnici poljoprivrednih udruga je činjenica da nitko od hrvatskih zastupnika nije dobio, a čini se niti tražio članstvo u važnom Odboru za poljoprivredu. Unatoč proklamiranom stavu svih političkih opcija u Hrvatskoj u kampanjama da im je jako stalo do sela, ruralnih prostora i poljoprivrede nitko se nije pretjerano potrudio da pokuša naći mjesto u ovom odboru koji odlučuje o najvećem iznosu novca od proračuna EU.

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj jedan je od najvažnijih odbora Europskog parlamenta jer odlučuje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) koja je najdugovječnija i financijski najskuplja politika EU. Osim ruralnog razvoja ovaj Odbor donosi prijedloge amandmana koja se tiču zaštite zdravlja životinja i biljaka, poboljšanju kvalitete poljoprivrednih proizvoda, dobrobiti stočarstva i dr. Odbor za poljoprivredu čini ukupno 48 zastupnika iz različitih stranačkih grupacija, a među njima ih najviše ima: Francuska (6), Italija (7), Njemačka (5) te Španjolska i Portugal po četiri.

Hrvatska nije jedina država koja nema svog stalnog zastupnika u tom odboru. Od 28 država članica svoje zastupnike u Odboru za poljoprivredu nema 12 država među kojima su: Bugarska, Slovenija, Slovačka, Švedska, Mađarska, Belgija, Grčka, Luxembourg, Švedska i Latvija.

Unatoč tome što nema izravne predstavnike unutar odbora, ima zamjenske članove, a za tu poziciju su odabrani hrvatski europarlamentarci Ruža Tomašić i Ivan Vilibor-Sinčić.

Borba za interese poljoprivrednika

Hogan i Petir

Bivša zastupnica u Odboru za poljoprivredu Marijana Petir u proteklom se mandatu borila za interes hrvatske poljoprivrede, a svih koji su u njezinoj organizaciju boravili u EU parlamentu mogli su se uvjeriti da je to radila vrlo uvjerljivo, konzultirajući se s poljoprivrednim udruga i zastupajući interes poljoprivrednika, ali i cijelog sektora. Osim toga, često je promovirala hrvatsku hranu i proizvode, vodila različite regionalne skupine proizvođača u Bruxelles, ali i ugošćavala EU parlamentarce koji su mogli vidjeti ono najbolje od hrvatske poljoprivrede.

Zato ne čudi što se Petir požalila kako su čini se novi/stari europarlamentarci odustali od zastupanja interesa hrvatskih poljoprivrednika. Kaže kako joj je žao da se niti jedan hrvatski zastupnik/ica nije izborio da bude punopravni član odbora što je pokazatelj da nikome od njih poljoprivreda nije prioritet i to u trenutku kada se kreira nova poljoprivredna politika za sljedećih sedam godina o čemu ovisi budućnost hrvatske poljoprivrede. Odbor za poljoprivredu usvojio je novu poljoprivrednu politiku koja bi trebala stupiti na snagu 2021.godine te bi o njoj morao odlučiti prije no što se konačna odluka donese na plenarnoj sjednici Vijeća.

Za Hrvatsku je važno da reforma ide na plenarnu sjednicu i da tamo bude usvojena jer je na Odboru usvojeno, kako tvrdi Petir, gotovo 100 njezinih amandmana kojima je htjela štititi interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika. Izborila je, tvrdi, iznimke i povlastice za Hrvatsku i važno je da to i u konačnici bude usvojeno.

Na temelju njezinih amandmana parlament je podržao stajalište kojim se Hrvatskoj omogućava zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju tijekom 2021. i 2022. godine unatoč najavi da će proračun za poljoprivredu zbog Brexita biti smanjen. Amandmanima je osigurala da se iznos predviđen za izravna plaćanja tj. potpore hrvatskim poljoprivrednicima ne smanjuje i da se zadrži i iznos potreban za razminiranje u okviru tzv. minske omotnice.

Uz ostalo prihvaćen je i amandman kojim će Hrvatska moći dodijeliti posebne potpore poljoprivrednicima koji proizvode u područjima stradalim ratom, kao i u područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima. Nakon dugotrajnog lobiranja i teških pregovora, Hrvatska je dobila i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa. Koliko je to važno dokazuje to što Hrvatska uz Poljsku, Mađarsku i Slovačku ima značajan dio omotnice namijenjen ruralnom razvoju, čak 46%, dok većina drugih država članica ima ispod 25%, kaže Petir. Pojednostavljeno rečeno „pametnije“ države su se izborile da njihovi poljoprivrednici dobiju izravne potpore temeljem proizvodnje (direktna plaćanja), dok smo mi izabrali daleko kompliciraniji način dolaska do novca kroz Fond za ruralni razvoj, za koje je potrebno puno dokumentacije, procedura i pravila i vremena.

Više novca za mlade poljoprivrednike i ruralne žene

Mladi poljoprivrednici u EU

Petir se isticala i u bobi za mlade poljoprivrednike, pa je kako tvrdi usvojen je njezin prijedlog za bolje potpora za mlade i nove poljoprivrednike. Prema novom ZPP izdvajanja za mlade poljoprivrednike trebala bi iznositi najmanje 2% omotnice ZPP-a, premda se je ona zalagala da to bude najmanje 4% jer smatra da mlade treba podržati kako bi postigli generacijsku obnovu. Ipak, svaki mladi poljoprivrednik moći će za pokretanje svog poljoprivrednog gospodarstva umjesto dosadašnjih 50 tisuća EUR-a dobiti 100 tisuća EUR-a, kaže Petir.

U popis intervencija za koje države mogu dodijeliti potpore u okviru ruralnog razvoja dodana je i intervencija za žene ruralnim područjima. Petir je unatoč tome što Komisija u svom prijedlogu nije dala tu mogućnost, putem mišljenja koje je izradila u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova te amandmana koje je podnijela u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj osigurala podršku kolega zastupnika da se uvedu intervencije za žene u ruralnom prostoru kojim države članice mogu dio potpora namijeniti poboljšanju njihovog života.

Hoće li novi EU zastupnici nastaviti borbu za poljoprivredu kao što je to ona radila kao član Odbora ostaje da se vidi, no većina predstavnika udruženja poljoprivrednika razočarana je što nije mogla i dalje zastupati njihove interese.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje