Konferencija Hrvatska kakvu trebamo

Nismo se još izbrendirali kao gastrodestinacija

Agrovijesti
Hrvatska kakvu trebamo - Hrana i turizam Fotografija: Robert Anić/PIXSELL
Turisti kao naše najjače atribute u gastronomiji ističu tek vino i kavu, što znači da još puno trebamo raditi na pozicioniranju RH kao destinacije na kojoj se dobro i kvalitetno jede te dići proizvodnju kvalitetnih proizvoda

Pomaka ima, no plasman kvalitetnih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu je i dalje nedovoljan, što je posljedica nedostatne proizvodnje i produktivnosti, neudruživanja proizvođača, nepostojanja dugoročne strategije za poljoprivredu i turizam – te činjenice da kao gastronomska destinacija još uvijek ne postojimo na karti svijeta, zaključak je jučerašnjeg panela “Poljoprivreda i turizam” održanom u sklopu konferencije Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije. 

Više od 50% potrošnje u turizmu je iz uvoza

Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako o udjelu domaće hrane u turizmu nema točnih podataka. No prema njezinim procjenama, oko 15% poljoprivrednih proizvoda troši se u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz. Kako bi se te brojke promijenile, Ministarstvo je poljoprivrede, među ostalim, pokrenulo i natječaje za pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, turizma, tradicijskih i umjetničkih obrta, za marketing i promociju poljoprivrednih proizvoda u EU..., s kojim se nastavlja i u ovoj godini, a sa Svjetskom bankom i domaćim stručnjacima od listopada lanjske godine radi se i na izradi poljoprivredne strategije. No kako veliki dio potpora, prema riječima prof. Ive Grgića s Agronomskog fakulteta  “završava u krivim rukama, za plaćenje struje, ženidbe, birtiju...”, ne proizvodimo dovoljno i više od 50% potrošnje u turizmu je iz uvoza. 

– Ne treba se plašiti uvoza. Mene više zabrinjava što ne proizvodimo dovoljno. Godišnje uvezemo oko 300 milijuna eura voća i povrća i uvoz će i dalje rasti. Jasno je to kao noć i dan. No, ako bismo, prema strategiji koju sam ja radio za voće i povrće, ne podilazeći nikome investirali 300 milijuna eura u poljoprivredu kroz tri godine, kroz EU fondove, banke i osobne investicije, za svega dvije godine uloženo bi se vratilo kroz vrijednost proizvodnje – uvjeren je.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kaže kako su za nedostatan plasman domaće ponude u turizmu krivci nedostatna proizvodnja (svega 64% potreba), neujednačena kvaliteta i nedovoljne količine. 

Od 2012. deficit vanjskotrgovinske bilance u poljoprivredi produbio se sa 740 milijuna eura na milijardu. Izvozimo 2 mlrd. eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a uvozimo za 3 milijarde i to kulture koje su radno intezivne i imaju najveću dodanu vrijednost. Nemamo dovoljno izgrađene distribucijske kanale, problem su i standard i količine malih proizvođača, koji bi udruživanjem ojačali pregovaračku moć prema HoReCa-i. 

– Hrvatsku poljoprivredu treba regionalizirati i potpore usmjeriti prema granama koje mogu maksimalno dići proizvodnju i produktivnost jer bez toga nema konkurentnosti. Ne smijemo dozvoliti da se 2 milijarde eura potpora za ruralni razvoj rasprše, već one trebaju završiti tamo gdje ćemo povećati proizvodnju u poljoprivredi – istaknuo je. Tvrdi kako su turisti željni autentičnosti. Pravi primjer za to su, primjerice, Terme sv. Martin i Jadranka s Lošinja, koji su uspjeli organizirati lokalne proizvođače i nude njihove kvalitetne proizvode. 

– Hrana i vino su pravi način da upoznaju naše običaje i kulturu. Toskanu samo zbog vina godišnje posjeti više od 4,5 milijuna turista – naglasio je, dodavši kako HGK provodi niz aktivnosti kojima želi osvijestiti građane da kupuju hrvatsko i time doprinose našem gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta. 

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina najavljuje kako će njegovo ministarstvo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede za mjesec dana prezentirati akcijski plan razvoja enogastronomije kojega je fokus na regionalnom pristupu. 

Govore li turistima išta paprenjak ili keksić?

Hrvatska kakvu trebamo - Hrana i turizam

– Jedini mogući način razvoja kvalitetnog turističkog proizvoda vezan je uz razvoj poljoprivrede. Naša budućnost je brendiranje naših vina i poljoprivrednih proizvoda kvalitetom, na tome uspješno radimo već godinama, a dokaz je što sve više gostiju dolazi kod nas zbog gastronomije, a ne samo zbog mora i sunca – poručio je Glavina, dodavši kako će se ta priča razvijati još desetljećima.  

No Katarina Miličević, direktorica tvrtke Thinktourism, tvrdi kako na nijednoj karti svijeta Hrvatske nema kao gastroturističke destinacije. Važno je kako sebe brendiramo i predstavljamo. Međutim,turisti kao naše “najjača” atribute vezane za gastronomiju ističu tek vino i kavu. 

Je li itko proveo istraživanje kako, primjerice, s paprenjacima ili keksićima koje dobiju u zrakoplovu za Hrvatsku, turisti percipiraju našu gastronomsku ponudu, pitala je Miličević, ističući kako se druge zemlje poput Italije i Grčke puno uspješnije promoviraju. Grčka se sa svojim sirevima, maslinama, maslinovim uljem, slasticama... vrlo jasno pozicionirala kao gastronomska destinacija. Italija je to ostvarila i otvaranjem talijanskih restorana diljem svijeta. 

– Mi možda nemamo dovoljno autohtonih proizvoda vezanih za gastronomiju, ali imamo kvalitetnih proizvoda s kojima bismo se za 10-ak godina mogli pozicionirati kao destinacija na kojoj se dobro i kvalitetno jede – poručila je Miličević. 

Predsjednik uprave Podravke Marin Pucar ističe kako Podravka 83% svojih proizvoda plasira kroz retail, a 17% kroz HoReCa kanale prodaje. Tijekom turističke sezone rast prodaje Podravke putem maloprodaje raste i 60%, a turistički sektor nosi joj 20-25% ukupnih prihoda u RH. No potencijal je puno veći jer su domaći kvalitetni proizvodi sve traženiji nakon konsolidacije u turističkom sektoru i dizanja usluga na 4 i 5 zvjezdica, dok su unazad 10-ak godina privatne marke trgovaca dominirale u ponudi. 

– Nastojimo dići udio domaće sirovine u našim poizvodima jer time ne samo da povećavamo izvoz, već i smanjujemo uvoz – i tu je šansa i za male proizvođače. Turizam je idealan medij da naše izvozne proizvode promoviramo na uskom teritoriju s puno manjim marketinškim troškovima pa ćemo ove godine krenuti s puno agresivnijom, ciljanom reklamnom kampanjom – najavio je Pucar, napominjući i kako je i Vegeta zahvaljujući turizmu osvojila svijet.

Marijo Puškarić, vlasnik OPG-a Agro Puškarić, kazao je kako naši proizvođači zaziru od zadruga zbog prošlosti, no manjima je to jedina opcija da plasiraju svoje proizvode na tržište i izgrade skladišta, inače neće opstati. 

– Samo kad budemo samodostatni u proizvodnji i kolićine za trgovce za cijelu godinu, neće biti uvoza po daminškim cijenama – kazao je. On pak, s obzirom na veliku proizvodnju češnjaka, luka..., nema direktnu prodaju prema turizmu, već se tu oslanja na velike trgovačke lance. koji imaju HoReCa program. S obzirom na mali broj velikih kupaca on tako ima sve radi samostalno, objasnio je. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje