Ekološko tržište u brojkama

Njemačka najveće europsko tržište, a Danska najveći izvoznik ekohrane

Agrovijesti
Eko zimnica Fotografija: Pixabay
Njemačka je najveće tržište u EU, Danci su najveći izvoznici ekoproizvoda, Švicarci najviše troše po glavi stanovnika na ekohranu. Hrvatska s procijenjenih 100 milijuna eura tržišta i 4% površina još uvijek kaska za razvijenim zemljama

Ekološka proizvodnja i prodaja u svijetu i EU nastavlja svoj kontinuirani rast, što otvara prostor i za izvoz hrvatskih proizvođača. Podaci govore da je od 1999. godine tržište ekološke hrane i pića doživjelo ogroman uzlet. U to vrijeme, promet ekoloških proizvoda na svjetskom tržištu bio je oko 15 milijardi dolara, da bi u 2013. narastao na čak 72 milijarde dolara.

Trenutno se analiziraju podaci za 2014. godinu, ali se tržište već opasno približava brojci od 80 milijardi dolara. Povećana je i veličina ekološki korištenog zemljišta u 2013. na čak 43,1 milijun hektara.

Njemačka je najveće tržište ekoloških proizvoda u Europi. U 2014. imalo je rast od 4,8%, a procjenjuje se da je prodaja ekoloških proizvoda premašila 8 milijardi eura u 2015.

Značajni rast tržišta imao je i SAD, a prodaja je premašila 35 milijardi dolara. U 2014. ekotržište u SAD-u povećano je za 11% i doseglo je vrijednost od 35,9 milijardi dolara. U usporedbi s 1997., kada je Organic Trade Association (OTA) izradio prvo istraživanje o američkoj ekološkoj prodaji, tržište je povećano deseterostruko.

Udio ekološkog u ukupnom prehrambenom tržištu u SAD-u iznosi gotovo 5%, a oko 13 milijardi dolara potrošeno je samo u 2014. godini na ekovoće i povrće, što je 12% ukupne proizvodnje voća i povrća. S rastom od 11%, značajno je povećana i prodaja ekoloških mliječnih proizvoda, pa je tako promet od 5,4 milijardi dolara ostvaren kroz trgovanje ekomlijeka, jogurta i sličnog.

Francuzi stižu Nijemce

U Francuskoj postoji dobra potražnja za ekološkom hranom, a tržište doživljava kontinuirani rast, pa je tako u 2014. godini, u odnosu na godinu ranije, rast iznosio 10% te dosegnuo 5 milijardi eura. Po potrošnji i prometu, Francuska polako dostiže vodeću Njemačku.

Danas je u Danskoj svaka četvrta mrkva i svaka četvrta litra mlijeka ekološka

Devet od deset potrošača u Francuskoj barem se ponekad odluči za kupovinu ekoloških proizvoda, dok šest od deset potrošača čak jednom mjesečno. Zbog sve veće potražnje za ekološkim proizvodima povećava se broj francuskih poljoprivrednika koji se preorijentiraju na ekološki uzgoj. S povećanjem od četiri posto, površine za ekološki uzgoj došle su na 1,1 milijun hektara.

U Francuskoj je zanimljiv i broj prerađivača i trgovaca koji raste pa je u 2014. povećan na oko 13.000 tvrtki koje se bave uzgojem, preradom i proizvodnjom ekoproizvoda, što je tri posto više nego prethodne godine.

Prve procjene za 2015. godinu također pokazuju pozitivan trend: u razdoblju od 1. siječnja do 17. svibnja 2015. ekoproizvodnji se pridružilo 1659 novih proizvođača, što je povećanje od 16%  u odnosu na isto razdoblje u 2014.

Danska: Prvak sjeverne Europe u izvozu ekoloških proizvoda

Promet tržišta ekoloških proizvoda u nordijskim zemljama također ima pozitivan trend, ali postoje velike razlike u udjelima ekohrane u odnosu na tržište hrane kod pojedinih zemalja. Dok je u Danskoj on na 8%, u Norveškoj je na samo 1,4%.

Danas je u Danskoj svaka četvrta mrkva i svaka četvrta litra mlijeka ekološka (29% ukupnog prometa). Danska je također zemlja koja izvozi najviše ekoloških proizvoda, zajedno s Njemačkom, Švedskom, Francuskom i Nizozemskom. Prihod od izvoza u u 2014. godini iznosio je 204 milijuna eura.

S obzirom na novu poljoprivrednu politiku, Danska bi do 2020. ovu vrijednost trebala udvostručiti.   

U 2014. je i švedsko ekotržište eksplodiralo. Povećalo se za, ni manje ni više, nego 38% i dostiglo tržišni udio od 5,6%. Prema procjenama, prodaja na kraju 2014. bila je na oko 1,6 milijardi eura, a najveća potražnja bila je za voćem i povrćem. U Norveškoj je prodaja u 2014. iznosila oko 256 milijuna eura.

Švicarska ima najveću konzumaciju ekoproizvoda po glavi stanovnika

U 2014. švicarsko ekotržište povećalo se za 7,5%. Prodaja ekoloških proizvoda tako je narasla na oko 1,8 milijardi eura, a povećanje potrošnje po glavi stanovnika povećan je s 223 eura u 2013. godini na 269 franaka, što je najviše u Europi.

Švicarci su povećali i udio ekološkog zemljišta i on sada iznosi 12,3%, pri čemu je jedan od 5 ha pod ekološkim uzgojem u planinskim područjima. Većina ekoloških proizvoda u Švicarskoj prodaje se u dva najveća trgovačka lanca. Nakon godina stagnacije u ekosektoru, u Velikoj Britaniji došlo je do postupnog oporavka. U 2014. s rastom od 4% sektor ekohrane u toj zemlji stigao je do prodaje od 2,37 milijardi eura.

A gdje smo mi?

Prema procjenama, hrvatsko tržište ekoloških proizvoda doseže do maksimalno 100 milijuna eura. Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj je evidentirano 2194 proizvođača s površinom od 50.054 ha, što čini 4,03% u odnosu na ukupne poljoprivredne površine (1,2 milijuna hektara).

U strukturi ekološke poljoprivrede u 2014. godini najviše su zastupljene oranice s udjelom od 47,6%, zatim pašnjaci i livade (32,8%), voćnjaci (7,6%), aromatično i ljekovito bilje (5,7%), maslinici (2,9%), vinogradi (1,9%) i povrće (0,6%). U ponudi domaćih ekoloških proizvoda prevladavaju prehrambeni proizvodi: žitarice, brašno, pekarski proizvodi, voće, povrće i prerađevine, meso i prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, ljekovito bilje, med i pčelinji proizvodi, vino, maslinovo ulje, a u posljednje vrijeme na tržištu se može pronaći i organska kozmetika domaćih proizvođača.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje