Kako opstati?

Njemačkim malim poljoprivrednicima prijeti propast zbog industrijske poljoprivrede

Agrovijesti
Ekološka poljoprivreda Fotografija: Pixabay
Opstanak mnogih farmi u Njemačkoj ovisi o razini ekonomskog pritiska i konkurencije koje su doveli veliki igrači. Sve više malih poljoprivrednika prijeti propast, a okoliš plaća tešku cijenu, izvještava EurActiv Njemačka

„Svijet se promijenio“, kaže Stephanie Wild iz mreže Solidarische Landwirtschaft  (SOLAWI), poljoprivrednog projekta koji podržava javnost. „Poljoprivreda, koja koristi resurse, želi kratkoročne prinose, ali nije održiva“, tvrdi Wild.

Od početka industrijske poljoprivrede, svijet je izgubio oko 40 posto plodne zemlje, naglašava. Način na koji proizvodimo meso i mlijeko je također jako upitan. „Proizvodimo svu hranu za životinje posvuda po svijetu, držimo životinje u lošim uvjetima i previše koristima lijekove, stvarajući otpornost na antibiotike.“

SOLAWI se želi boriti protiv toga. Ideja iza mreže, koja radi od sredine '70-ih godina u Japanu i koja danas pruža ekološki proizvedenu hranu za milijun ljudi, je jednostavna: grupa podupire lokalnu farmu, financirajući troškove sjemena, plaća, najma isl. Zauzvrat, imaju pravo na udio svega što farma proizvede, dajući im pristup visoko kvalitetnoj ekološkoj hrani.

IAASTD izvještaj Ujedinjenih naroda iz 2008. godine i drugi iz 2011. godine zaključuje da industrijska poljoprivreda nije jedini odgovor na globalnu glad i citira 110 njemačkih inicijative kao kredibilne alternative. Dodatnih 100 inicijativa su u fazi planiranja.

U 2050. godini, svjetska populacija će doseći devet milijardi, brojka koja se često citira kako bi se poduprla daljnja industrijalizacija poljoprivrede. Međutim, tim od 400 znanstvenika zaključuje u UN-ovom izvješću da je svijet već sposoban hraniti toliko mnogo ljudi.

Najveća šansa za poboljšanje proizvodnje, prema istom izvješću, je promocija malih gospodarstava. Veće farme, više tehnologije, više kemikalija je borba za prestiž koja će dovesti do toga da će još više poljoprivrednika izgubiti svoje poslove. Štoviše, manji proizvođači se još uvijek jako malo promoviraju. Poljoprivredne potpore još uvijek su ciljane na velike zemljoposjednike.

Lokalno uzgojeni proizvodi

Prema izvješću OECD-a, 28 posto EU sredstava u Njemačkoj ide za samo 1,8 posto proizvođača u 2013. godini. Sve manje i manje farmi obrađuje sve manje i manje zemlje. U istoj godini, oko 94 posto obrađenog zemljišta bilo je pod konvencionalnom poljoprivredom. Stoga, da li klasična farma, koja proizvodi široko raznoliku hranu na maloj površini, ima budućnost?

Wild inzistira da je to „jedini model za budućnost“. U konačnici ipak, to će ovisiti o vrsti ekonomskog pritiska pod kojim rade poljoprivrednici. „Političari moraju ponuditi financiranje pod jednostavnijim uvjetima“, kaže Wild. Pod ovim principom, troškovi proizvodnje bi trebali prijeći na one koji su odgovorni za buduće troškove koji se stvaraju zbog manjka bioraznolikosti, gubitka sredstava za život, iscrpljivanja tla i zagađenja vode. Konvencionalna poljoprivreda ne bi više trebala biti stimulirana, a porezi se trebaju odrediti prema korištenju pesticida, naglašava Wild.

No, to se neće dogoditi tako skoro u Njemačkoj. Ekološki poljoprivrednici pogotovo imaju problema. Ekološko sjeme je skuplje od konvencionalnog, rad na očuvanju usjeva od korova je teži dok rotacija usjeva dovodi do smanjenih prinosa. Međutim, Njemačka ima sve više i više malih projekata posvećenih poboljšanju plodnosti tla i podupiranju bioraznolikosti, kao što je Regionalwert Ag i Ökonauten eG.

Kako će mali održavati prodaju svojih proizvoda je drugo pitanje koje zahtjeva odgovor, kaže Wild. „Tržište je kompleksno i skupo.“ Ali zakoni imaju ulogu da npr. uvedu obavezu da školske kantine pružaju određeni postotak hrane koja je kupljena od lokalnih inicijativa. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje