Tjedni komentar

Novi financijski instrumenti u službi hrvatskog seljaka – nema više zaloga farme i kuće

Agrovijesti
Osiguranja i krediti na agro tržištu RH Fotografija: Thinkstock
Ono što je ključno u najavi novih financijskih instrumenta koji će donijeti svježi novac, bolja jamstva i sigurnost, te nove uvjete za one koje žele uzeti kredite da bi krenuli u investicije, dok ne dočekaju novce iz neke od mjera ruralnog razvoja EU, je da se radnici Ministarstva sa svim svojim Agencijama, HBOR i HAMAG BICRO, spuste među narod i jednostavnim narodskim jezikom objasne sve.

"Naši poljoprivrednici teško dolaze do kredita jer je bankama poljoprivredna proizvodnja visoko rizična. Od sljedećeg mjeseca tome ćemo stati na kraj. Putem HAMAG BICRO plasirat ćemo kredite do 50.000 eura za primarnu proizvodnju i preradu s kamatnom stopom od 0.5 do 1.5%". Poručio je to ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, preko svog pomoćnika za EU fondove, sudionicima okruglog stola „Osiguranja i krediti na agro tržištu RH“, koji su zajednički organizirali Večernji list, Poslovni dnevnik i specijaliziran portal Agrobiz.hr.

U ranijem razgovoru, povodom spomenutog okruglog stola, Tolušić je autoritativno odaslao poruku kako za ovo poljoprivrednici neće trebati dati farmu ili kuću u zalog, te objasnio kako će im krajem godine omogućiti i veće kredite do 1,3 milijuna eura uz kamatu od 1%. Uz ovakav sustav provedbe Programa RR i način kreditiranja - Agrobanka Hrvatskoj neće biti potrebna, tvrde u Ministarstvu.

Ipak, seljaci, farmeri, poljoprivrednici, kako god ih nazvali, još uvijek o ovom modelima malo znaju i skeptični su da je jedno ono što se javno propagira, dok je stvarnost možda ipak drugačija. Tako je na okruglom stolu, jedan od najvećih domaćih proizvođača povrća, Marijo Puškarić, koji proizvodi češnjak na 50 ha, crveni luk na 30 ha, krumpir na 150 ha, cikorija na 25 ha te žitarice i uljarice na 95 ha, a samo ove godine će imati proizvodnju od oko 9.000 tona proizvoda, na svojem primjeru objasnio kako je godinama obijao pragove HBOR-a i drugih institucija, dok ih nije uspio uvjeriti da je ozbiljan i profitabilan proizvođač.

Tek je nakon nekoliko godina uspio doći do nekih sredstava za investiranje putem HBOR-a. Ako je uspješan, uz to i mladi poljoprivrednik, trebao godinama uvjeravati banku, koja je po svojoj definiciji nositelj razvoja Hrvatske i ima među plasmanima čak 23 posto u poljoprivredi, da je ozbiljan proizvođač, onda je pitanje, kako će to uspjeti malim, needuciranima, starima i svim onim skupinama poljoprivrednika za koje je teško utvrditi da li se poljoprivredom bave kao socijalnom ili tržišnom djelatnošću.

Ono što je ključno u najavi novih financijskih instrumenta koji će donijeti svježi novac, bolja jamstva i sigurnost, te nove uvjete za one koje žele uzeti kredite da bi krenuli u investicije, dok ne dočekaju novce iz neke od mjera ruralnog razvoja EU, je da se radnici Ministarstva sa svim svojim Agencijama, HBOR i HAMAG BICRO, spuste među narod i jednostavnim narodskim jezikom objasne sve.

Kad kažem sve, mislim na to da im kažu tko može dobiti novac i jamstva, za koje namjene, pod kojim uvjetima. Isto tako, što se u Hrvatskoj rijetko ili gotovo nikad ne čini, kažu koje su možda potencijalne zamke, prepreke ili neki nepredviđeni budući tržišno-financijski događaji koji bi mogli negativno utjecati na sve to i imate možda negativne posljedice.

Zašto to govorim? Zato što se ne tako davnom, tamo negdje od 2005 pa do 2008. godine Čobankovićevi timovi uvjeravali naše stočare da uzimaju kapitalna ulaganja, da se zadužuju, prave farme bolje i modernije od švedskih, ugrađuju opremu koja je bila preskupa, kupuju pasmine stoke koje nisu prilagođene našim uvjetima uzgoja, a sve to pod krinkom kako će cijena mlijeka vječno ostati visoka, a tržište stabilno.

Sve se to u samo par godina urušilo, farme ostale bez krava, sektor mlijeka propao i dalje se nastavio urušavati, a gomila stočara - mljekara bankrotiralo. Neki su čak umrli od brige, a kako su nam često govorili neki počinili i suicid, dok su se neki otisnulo u svijet na „stranjske“ farme kao najamni radnici.

Što su to financijski instrumenti?

Izmjenama Programa ruralnog razvoja (koji je u zadnjoj fazi pregovora s EK) Ministarstvo najavljuje da će omogućiti kreditiranje ulaganja po uvjetima povoljnijim nego na tržištu. Financijski instrumenti (zajmovi/krediti jamstva) novi su oblik financiranja koji se u RH po prvi puta uvodi u ovom financijskom razdoblju, a namijenjeni su financijski održivim projektima, to jest onim projektima za koje se očekuje da će generirati dovoljno prihoda (ili ušteda kroz npr. energetske uštede) kako bi se primljena potpora mogla vraćati.

Svrha je omogućiti rast i razvoj sektora, kažu u ministarstvu, a nude povoljnije uvjete - s obzirom na sufinanciranje iz EPFRR, financiranje je uz niže kamatne stope od tržišnih, duže vrijeme otplate i niže zahtjeve za osiguranjem kredita (kolateralom). Nadalje, predstavljaju vrstu potpore koja privlači zajednička ulaganja iz drugih (privatnih) izvora u svrhu ostvarenja ciljeva javnih politika (u našem slučaju poljoprivredne politike).

Na primjer, uz 30-ak milijuna eura koje će dati država u Investicijske kredite, poslovne banke koje budu odabrane javnom nabavom (od strane HBOR-a) će doprinijeti istim iznosom, čime se udvostručuje dostupna omotnica tj. dostupni iznos financiranja za korisnike kredita. Kao preduvjet pokretanja istih Ministarstvo je moralo provesti (ex-ante) analizu, koja je potvrdila neostvareno kreditiranje (tržište ne odgovara u potpunosti na postojeće zahtjeve i potrebe) u sektoru i to u nekoliko najvažnijih podmjerama iz programa ruralnog razvoja.

Kroz financijske instrumente, osim povoljnijih uvjeta od tržišnih, korisnicima će biti zanimljivo to što će financijskim instrumentima moći financirati primjerice obrtna sredstva, kupnju živih životinja, rabljenu opremu, jednogodišnje bilje…vrste troškova koji im nisu prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava. Poruka države ovim je da novca za investicije ima, ali je potrebno više hrabrosti i više dobrih projekata. Zato bi ovaj put svi trebali upregnuti snage, da se ovo dobro objasni i da novac dođe do onih koji mogu pokrenuti neki novi razvoj.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje