Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk

Novi izazovi za mljekarski sektor: Hrvatska treba strateški dokument usmjeren na uspostavu održivog mliječnog sektora

Agrovijesti
Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Fotografija: Dalibor Janda, predsjednik Udruge CroMilk
Iako broj mliječnih krava i mliječnih stada u EU posljednjih godina bilježi pad, prosječna proizvodnja mlijeka kako ukupno tako i po mliječnoj kravi raste što se prognozira i u budućnosti, no pod utjecajem nepredvidivih klimatskih prilika. Prosjek proizvodnje po kravi je značajan i za konkurentnost EU na globalnom tržištu, gdje su glavni konkurenti u proizvodnji Novi Zeland s prosjekom proizvodnje oko 4.000 kg mlijeka po kravi ali proizvodnji čija je osnova pašni uzgoj, te SAD s prosjekom od gotovo 10.000 kg proizvedenog mlijeka po kravi ali temeljenoj na pretežitoj hranidbi krmnim smjesama.

Posljednjih mjeseci se vode intenzivni razgovori oko nove ZPP za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kojom će doći do promjena sustava potpora kroz izravna plaćanja i mjera u okviru ruralnog razvoja te sustava zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. U okviru ove nove politike mnogi poljoprivredni proizvođači smatraju negativnim smanjenje sredstava namijenjenih financiranju. Umanjenje sredstava namijenjenih za izravna plaćanja, najboljeg modela za stabilizaciju i pomoć za suočavanjem s rizicima vezanim uz prihode farmera, utječu na neatraktivnost poljoprivrede za mlade generacije farmera te napuštanje poljoprivrede kao zanimanja a time i ruralnog prostora.

Bojazan je i da će predloženim modelom, koji se oslanja na izradu strateškog plana u okviru ZPP od strane svake pojedine države članice doći i do renacionalizacije iste. I ambicije EK vezane uz pametnu poljoprivredu ali i očuvanje okoliša zahtijevaju konstantna ulaganja u čemu posebnu ulogu imaju mjere ruralnog razvoja čemu svakako ne doprinosi umanjenje sredstava za financiranje ovih mjera.

Zato je i krovno udruženje farmera na nivou Europske unije Copa & Cogeca već ranije u lipnju izdalo priopćenje kojim upozorava ministre poljoprivrede država članica EU na negativne posljedice koje mogu proizaći iz umanjenja financijskih sredstava smatrajući iznimno važnim održati snagu navedene politike i u budućnosti, obzirom na važan udio u prihodima farmera te održavanju ruralnih prostora živim. Pored zadržavanja snažne, konkurentne i održive ZPP i u budućnosti poseban fokus ova organizacija stavlja na zajednička i jednostavnija pravila kod iste, budući da smatra da predloženi model neće dati pravo pojednostavljenje primjene ovih pravila za poljoprivrednike.

Na nedavno održanom kongresu Europske asocijacije prerađivača mlijeka u Dublinu pod motom „Zelena budućnost europskog mljekarstva“, na kojem je gostovao i Povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan, pred više od 250 sudionika iz 36 država razmatrana je održivost mliječnost sektora u novim uvjetima ZPP usmjerenim na više klimatske ambicije, ali i očekivanja potrošača od ovog sektora koja su sve više povezana s dobrobiti domaćih životinja na farmama.

Povjerenik Hogan je i u svom govoru posebno istaknuo da je od posebnog interesa industrije da slijedi ovu „zelenu“ agendu, uz završni osvrt da EU treba obraniti svoju vodeću poziciju u kvaliteti i sigurnosti hrane te biti predvodnik u održivosti kao i osigurati tržišnu poziciju svog poljoprivrednog sektora. Sama konferencija je, kako je to istaknuo predsjednik Europske asocijacije prerađivača mlijeka Michel Nalet, također bila prilika da se da pregled razvoja sektora u uvjetima nikad viđene političke volatilnosti (Brexit), duboke promjene u postavkama EU, nesigurnosti međunarodne trgovine te povećane fluktuacije cijena.

Globalno stanje mljekarskog sektora

Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk

Kada se pogleda broj krava i njihova proizvodnja u EU, prema podacima Eurostata i EK, u 2017. uzgajalo se je 23,3 mililijna mliječnih krava koje su proizvele više od 165 mil. tona mlijeka od čega je nešto više od 156 mil. tona mlijeka završilo u otkupu. Prosječna proizvedena količina po kravi je bila oko 7.082 kilograma ali s nejednakom distribucijom i strukturom proizvodnje između država članica, gdje je Hrvatska s prosjekom od oko 4.600 kg među državama članicama sa značajno nižom proizvodnjom mlijeka po kravi od EU prosjeka.

Iako broj mliječnih krava i mliječnih stada u EU posljednjih godina bilježi pad, prosječna proizvodnja mlijeka kako ukupno tako i po mliječnoj kravi raste što se prognozira i u budućnosti, no pod utjecajem nepredvidivih klimatskih prilika. Prosjek proizvodnje po kravi je značajan i za konkurentnost EU na globalnom tržištu, gdje su glavni konkurenti u proizvodnji Novi Zeland s prosjekom proizvodnje oko 4.000 kg mlijeka po kravi ali proizvodnji čija je osnova pašni uzgoj, te SAD s prosjekom od gotovo 10.000 kg proizvedenog mlijeka po kravi ali temeljenoj na pretežitoj hranidbi krmnim smjesama.

Konkurentnost se nastoji održati i u cijenama sirovog mlijeka na svjetskom tržištu, gdje je EU s prosječnom cijenom u rujnu od 0,348 EUR/kg mlijeka realne kvalitete u sredini između cijene mlijeka klase III u SAD-u (mlijeko s 4,2% mliječne masti prvenstvene namjene za proizvodnju sira) od 0,349 EUR/kg, te cijene 0,287 EUR/kg kolika je cijena za sirovo mlijeko kvalitete 4,2% mliječne masti te 3,35% na Novom Zelandu. Međutim na tržištu je prisutna ponekad i ekstremna volatilnost cijena koja će značajno utjecati na mliječni sektor i u budućnosti. Stoga se nastoje pronaći odgovarajući alati za umanjenje volatilnosti i za upravljanje rizičnim situacijama na zajedničkom tržištu, koje se trenutno u mliječnom sektoru velikim dijelom oslanjaju na sustav javnih intervencija.

Nije nevažno uzeti u obzir i za proizvodnju kojih proizvoda se koristi otkupljeno kravlje mlijeko, gdje je vidljivo da se sve manje proizvodi mlijeko za piće (u prvih devet mjeseci proizvodnja je manja za 2,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) i kondenzirano mlijeko (7,2% manje). EU također nastoji održati svoju važnu ulogu izvoznika mliječnih proizvoda i to osobito sireva i zato što je s postotkom od prosječnih 114% i više nego samodostatna u proizvodnji mlijeka.

Mljekarski sektor u Republici Hrvatskoj

Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je već dugo vremena u vrlo teškoj situaciji. U prvih deset mjeseci otkupljeno je za 4,57% manje mlijeka u odnosu na isto razdoblje lani, a isto tako broj krava u studenom je za 3,79% manji u odnosu na studeni 2017. godine što je nastavak negativnih trendova u proizvodnji u ovome sektoru i gdje prikupljene količine mlijeka zadovoljavaju tek polovicu preradbenih potreba mliječne industrije i tržišta.

To svakako zahtjeva postavljanje osnovnih ciljeva u obliku strateškog dokumenta usmjerenih na uspostavu održivog i vitalnog mliječnog sektora, koji će biti usmjereni na bolje i ekonomičnije iskorištenje postojećih proizvodnih potencijala, ali i položaj mljekarskog sektora u budućoj nacionalnoj strategiji Hrvatske nužnoj radi korištenja sredstava koja će našoj zemlji biti raspoloživa u okviru nove ZPP. Proizvođači mlijeka su u dosadašnjoj provedbi programa ruralnog razvoja osobiti interes pokazivali za mjere vezane uz investiranje u daljni razvoj poslovanja na svojoj farmi, što je trend koji će se zasigurno nastaviti i u nadolazećim razdobljima.

Daljnje usmjeravanje mjera programa ruralnog razvoja u razvoj farmi osobito mladih farmera su nužnost, ali nužnost je i ulaganje dodatnih napora u podizanje razine znanja u upravljanju raspoloživim proizvodnim potencijalima i održavanja poslovne sposobnosti farmera. U vidu treba imati i zelenu komponentu ZPP, koja postaje sve značajnija nužnost ovoga sektora ali koja predstavlja još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal mljekarskog sektora naše zemlje i koja zauzima sve veći prostor u raspravama o budućnosti mljekarskog sektora Europske unije.

  • Avatar
    ivkaren 03. Prosinac 2018. u 14:50 Pad broja mliječnih krava i smanjenje proizvodnje mlijeka kao i sve manji broj isporučitelja, nastavit će se sigurno i dalje. Mjera Ministarstva kojom se daju bespovratna sredstva za kupnju steonih junica je dobra, ali tako dugo dok se ne riješi cijena mlijeka koja će biti dohodovna, jednostavno nema nade za oporavak, a kamoli za rast mljekarskog sektora.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje