Okrugli stol o novom Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Novi Zakon usporit će investicije i utjecati na daljnji pad proizvodnje

Agrovijesti
Zakon o poljoprivrednom zemljištu Fotografija: Jurica Galoić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Već sada su pojedine poljoprivredne tvrtke zaustavile svoje investicije jer ne znaju na koji će se način na njihovom području raspolagati državnom zemljom te koliko će biti maksimu površina po jednom korisniku što izaziva strah da će „samovolja“ lokalnih čelnika utjecati da im se zemlja oduzme i dodijeli proizvođačima koji neće moći na njoj konkurentno proizvoditi.

Ako je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu dobro zamišljen on u praksi pokazuju brojne manjkavosti i sudeći prema dosadašnjoj provedbi mogao bi utjecati na daljnji pad poljoprivredne proizvodnje i nastavak usitnjavanja poljoprivrednih površina. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je vraćanje izrade program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na jedinici lokalne samouprave doveo do pravne nesigurnosti, različitih kriterija i ograničenja, a posebice od njega strahuju velike poljoprivredne tvrtke koje upozoravaju kako bi oduzimanje zemlje njima, moglo utjecati na daljnji pad, ionako niske poljoprivredne proizvodnje.

Već sada su pojedine poljoprivredne tvrtke zaustavile svoje investicije jer ne znaju na koji će se način na njihovom području raspolagati državnom zemljom te koliko će biti maksimu površina po jednom korisniku što izaziva strah da će „samovolja“ lokalnih čelnika utjecati da im se zemlja oduzme i dodijeli proizvođačima koji neće moći na njoj konkurentno proizvoditi.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Iako je Zakon imao namjeru da ide na ruku stočarskoj proizvodnji koji bi trebali imati prioritet u dobivanju zemlje čak i predstavnici stočarskih udruga smatraju kako će primjena ovog Zakona utjecati na daljnji pad stočnog fonda u Hrvatskoj jer na terenu zakon nije provediv.

Zaključak je to okruglog stola o novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je organizirali Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH), a na kojem su sudjelovali predstavnici velikih poljoprivrednih tvrtki, (Agrokor, Osatine, PP Orahovice, Žito), Hrvatske poljoprivredne komore, HGK-a, udruge Baby Beef, proizvođačke organizacije Mliječni put iz Virovitice, PZ Zrno iz Grubišnog polja, općina Vojnić i Donji Andrijevci, kao i predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislav Panenić te predstavnici znanstvenih institucija. Iako je skup okupio sve dionike u poljoprivrednoj proizvodnji, na njemu nije bio nitko ispred Ministarstva poljoprivrede, što je posebno razljutilo poljoprivrednike koji smatraju kako na takav neodgovoran način država pokazuje svoj odnos prema ovom važnom sektoru proizvodnje.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je u veljači ove godine, a iako su općine imale obvezu izrade Program raspolaganja na svom području, do sada je prema podacima koji su izneseni, doneseno tek 351 program, dok je suglasnost na njih dobilo samo 56 programa. To znači da se kroz ove odobrene programe dala suglasnost za natječaje za oko 60.000 hektara državne poljoprivredne zemlje, od ukupno oko 400.000 ha koliko je državne zemlje u vlasništvu države. Moglo bi se reći kako je najveći grijeh svih dosadašnjih poljoprivrednih politika neodgovorno upravljanje poljoprivrednim zemljištem, kazala je neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić koja je iznijela podatke da Hrvatska poljoprivreda u razdoblju od 2008. do 2017. godine bilježi stalni pad vrijednosti proizvodnje te sve više zaostaje za ostalim članicama EU. Od ulaska u EU poljoprivredni output je pao 5 milijardi kuna, dok se u istom razdoblju izdvajaju značajna sredstava za potpore u poljoprivredi prosječno oko 3,2 milijarde kuna godišnje. Jedan od uzroka loših rezultata koje ostvarujemo u poljoprivredi upravo je neučinkovito raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kazala je Blažić.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Predstavnici velikih poljoprivrednih tvrtki ističu kako je u zakonskim rješenjima o raspolaganju zemljištem vidljivo da nema nikakve jasne vizije niti strategije jer se svakom promjenom vlasti mijenja kompletna koncepcija, ali tako da se stalno dijeli isto poljoprivredno zemljište pod različitim uvjetima, prioritetnim skupinama i ništa se nije konkretno napravilo da se u funkciju stavi novo zemljište.

Nema nit jednog rješenja aktivne državne politike za uređenje zemljišta koje je obraslo ili zapušteno.

Iznijeli su i podatak kako 39 najvećih posjednika poljoprivredne zemlje imaju tek nešto više od devet posto svih ukupnih površina, a ostvaruju čak oko 45 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, što je dovoljan indikator da se ne bi naprasno smjelo od njih uzimati zemlju i dodjeljivati je ekonomski neodrživim gospodarstvima.

JLS često nemaju stručne kapacitete, a trebale su u kratkom vremenu izraditi nove Programe raspolaganja, sakupiti veliki broj podataka, pribaviti razne suglasnosti od županije, ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma te Ministarstva zaštite okoliša, požalili su se pojedini načelnici općina. Oni su imali obvezu da u Programu propišu koja je maksimalna veličina državnog poljoprivrednog zemljišta kojim može raspolagati jedno PG na njihovom teritoriju, pa se na terenu događa da OPG koji su investirali ogromne novce, dizali kredite i zapošljavali ljude, sada strahuju da će ostati bez zemlje, ako se uvedu ograničenja.

Mi smo u Hrvatskoj promašili sve dosadašnje poljoprivredne politike, proizvodimo hrane ispod 45 posto naših potreba, a čudimo se što su nam sela prazna i što nam mladi odlaze. Na ovakav način kako se donose i provode zakon nije ni čudo što nam se sve to dešava, kazao je član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Antun Vrakić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje