Konferencija

O otocima se predugo odlučivalo s kopna

Agrovijesti
Otočani u Strasbourgu Fotografija: Andrina Luić/HINA
Konferencija je nastavak plenarne rasprave prije mjesec dana na kojoj je usvojena Rezolucija o europskim otocima. Na njoj su sudjelovali otočani iz 9 zemalja: Velike Britanije, Portugala, Španjolske, Francuske, Italije, Malte, Cipra, Hrvatske i Grčke iz Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja), predstavnici CPMR-a (Conference of peripheral maritime regions) te 30-ak mladih otočana, predstavnika pet naših primorskih županija koje je ugostio u Strasbourgu, kao potpredsjednik Međuskupine zadužen za otoke

“Dolazim iz najmlađe članice EU Hrvatske, zemlje u čijem moru se nalazi 78 otoka, 524 mala otoka i 642 otočića, hridi i grebena - ukupno 1.244, ali od kojih je samo 59 nastanjeno”, naglasio je zastupnik Tonino Picula, otvarajući konferenciju “Otoci u kohezijskoj politici – kako uzeti u obzir specifične karakteristike otoka?” koju je organizirao u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

“Kao zastupnika koji dolazi s mora, posebno me veseli što je Hrvatskoj iz kohezijskog fonda u razdoblju do 2020. stavljeno na raspolaganje preko 8 milijardi eura. Uz to, od 2015. godine Vlada RH uvela je i poseban potprogram „Razvoj jadranskih otoka“. Pridodaju li se toj brojci milijarda i pol sredstava Europskog socijalnog fonda, za veliki jadranski arhipelag s preko tisuću otoka, otočića i hridi sve to predstavlja dobre vijesti”, rekao je Picula.

U pristupu stanovništvu otoka potrebna je fleksibilnost koja uvažava sve specifičnosti ovih osjetljivih zajednica, dodao je, što je potvrdila i Sofia Riberio, potpredsjednice Međuskupine zadužena za udaljene regije.

“Treba razlučiti otoke, otočne regije i otočne države – ne praviti razliku između takvih teritorija postaje opasno! Trebamo imati na umu naše osobitosti i predstaviti ih Komisiji, ali imati na umu i specifičnosti i poteškoće kroz koje prolazi otočje”.

“Dobra je vijest što je Europski parlament usvojio Rezoluciju o europskim otocima s velikom većinom, koji su neki ocijenili povijesnom. Zato je dobro da se odmah krene s radom, da bismo imali direktan dijalog s Komisijom”, poručila je Michela Giuffrida, potpresjednica Međuskupine.

BDP kao jedini kriterij raspodjele kohezijskih sredstava nije korektan prema otocima i ljudima koji žive tamo 24 sata dnevno, istaknuo je ponovno zastupnik Picula.

“Sigurno da 60% prosječnog prihoda na otoku bez ambulante, 60 km udaljenom od kopna u vrijeme oluje, ima manju vrijednost od 60% istog prihoda u nekom mjestu na kopnu. Kohezijska politika prepoznaje ove probleme i stavlja ih u fokus pri raspodjeli sredstava od kojih je čak 82% namijenjeno regijama čiji je BDP per capita ispod 75% EU prosjeka. Brojni otoci se, nesumnjivo, nalaze upravo u toj kategoriji, a na europskoj razini za 21% zaostaju za kopnom”.

Picula je istaknuo je da se o otocima predugo odlučivalo s kopna, bez stvarnih spoznaja o životu na otocima: “Naš odnos prema otocima mora prestati biti pristup koji otoke tretira kao socijalne slučajeve. Ne pomažemo im zato jer su to „male i nerazvijene zajednice“ gdje uživamo na odmorima već zato što imaju iznimne potencijale te nastojimo utjecati na okolnosti koje ih onemogućuju u njihovom punom korištenju.”                               

Sudionici konferencije zaključili su da će vršiti pritisak na Europsku komisiju - putem  rada Međuskupine i ovakvih konferencija, s ciljem da se zaštitite prirodne ljepote za turizam, ali da se istovremeno otočanima i dalje da razloga da ostanu tamo živjeti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje