IZAZOVI PRED VODNIM SEKTOROM

Očekuje se veliki posao na reformama!

Agrovijesti
Voda Fotografija: Pixabay
Nakon sedam godina različitih iskustava i intenzivnih izmjena nadležnosti, tijela i mnogobrojnih odgovornih osoba potrebno je revidirati većinu procedura, jer će inzistiranje na postojećim procedurama ugroziti većinu projekata, s tendencijom prevaljivanja troškova korekcija na krajnje potrošače, smatraju u HGVIK-u.

Paket vodnih zakona je nedavno usvojen u Saboru, odlučilo se o pokretanju reforme vodno-komunalnog sektora i smanjenju broja isporučitelja, no što sada slijedi, kako će se to provesti i kakva su stajališta struke, odnosno vodnih isporučitelja? Zašto je uslijedilo zatišje i možemo li biti zadovoljni povlačenjem EU sredstava? Zašto se koristi tek trećina predviđenih poticaja za smanjenje gubitaka? Postoje li kadrovi u komunalnim tvrtkama za brzu i učinkovitu provedbu digitalizacije?

To su ključna sektorska pitanja na koja je za preko 220 sudionika iz više europskih zemalja, u petak 12.srpnja. u Zagrebu odgovore pružila konferencije VODE 2019.

Preko 40 predavača i panelista napravilo je kvalitetan presjek stanja u hrvatskom vodnom gospodarstvu, s naglaskom na aktualne izazove i nužne mjere u vodoopskrbi i odvodnji. Iznijet je pregled svjetskih iskustava oko digitalizacije vodnih usluga, ali i slovenska praksa povlačenja novca iz EU izvora.

Stekao se dojam kako su slovenski kolege bolje programirali, odnosno da nije bilo zabrinjavajućih financijskih korekcija, koje posljednjih mjeseci unose zbunjenost među komunalne tvrtke koje su aplicirale ili su već u postupku provedbe EU projekta. Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije (HGVIK), ujedno i suorganizator konferencije ponovila je zabrinutost oko učestalih revizija proračuna EU projekata, jer za pojavu značajnih korekcija nisu odgovorne samo komunalne tvrtke, nego treba žurno uključiti sva nadležna tijela u rješavanje ovog gorućeg izazova.

Nakon sedam godina različitih iskustava i intenzivnih izmjena nadležnosti, tijela i mnogobrojnih odgovornih osoba potrebno je revidirati većinu procedura, jer će inzistiranje na postojećim procedurama ugroziti većinu projekata, s tendencijom prevaljivanja troškova korekcija na krajnje potrošače, smatraju u HGVIK-u.

Vrlo ohrabrujuća stajališta sudionicima su prenijeli predstavnici Hrvatskih voda (HV), partnera konferencije, koji su također u velikom broju sudjelovali na skupu. Dr.sc. Danko Biondić, izaslanik generalnog direktora Zorana Đurokovića okupljenima je poručio kako je glavni cilj dostići EU standarde. Dinko Polić, voditelj Sektora za EU projekte je istaknuo kako se ne može biti zadovoljan činjenicom što je sektor u razdoblju 2014.-2019. povukao tek 11% sredstava, iako su rezultati ugovaranja vrlo optimistični.

Polić je, uz veliko odobravanje prisutnih najavio, kako će Hrvatske vode sudjelovati u sufinanciranju korekcija, kada one nisu nastale nemarom ili greškom korisnika, nego su posljedica promijenjenih okolnosti i drugih objektivnih činjenica. Potrebno je uložiti zajedničkih puno napora, kako ne bi došlo do velike penalizacije od strane EU-a, zaključio je Polić. Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike (MZOE) dr. sc. Mario Šiljeg je rekao kako je Ministarstvo vrlo detaljno upoznato s problemima u realizaciji projekata te je naveo neke od razloga, među ostalim predugo trajanje, od pripreme dokumenata do realizacije, gdje je za neke projekte kroz 5-7 godina značajno porasla cijena rada. Zadovoljni smo alokacijom sredstava EU fondova, budući da ćemo ove godine ugovaranje premašiti za nekih 85-100% u odnosu na odobrena sredstava, odnosno od predviđenih 1,05 mlrd. EUR, zaključio je Šiljeg.

Danji koraci u provedbi novo usvojene regulative bila je vrlo zanimljiva i ujedno aktualna tema za većinu sudionika. Mogle su se čuti korisne najave nastavka reformskog procesa od strane predstavnika MZOE, no struka je upozorila kako se pod okriljem okrupnjavanja ne smije narušavati trenutne procese i usporavati postojeće investicije u vodnom gospodarstvu. Elizabeta Kos, pomoćnica ministra u MZOE, je naglasila kako je s izrazito fragmentiranim postojećim sustavom, nemoguće očekivati provedbu velikih i zahtjevnih infrastrukturnih projekata, koji su u tijeku ili u pripremi i kako je reformski paket prije slanja u Sabor usuglašen sa strukom.

Suprotno mišljenje u panel raspravi je iznio dr.sc. Željko Bunić iz varaždinskog Varkom-a, ujedno i član uprave HGVIK-a, istaknuvši kako ima previše nelogičnosti u navedenom zakonskom paketu, koji može dovesti do birokratizacije javnih isporučitelja, nažalost i do politizacije sektora te do upravljačke krize, zbog nove uloge Skupštine u budućim društvima kapitala. Povela se i sadržajna rasprava: Irena Milićević, pročelnica za komunalni sustav Grada Rijeke smatra kako su ugrađeni prijedlozi Udruge gradova te da reforma nema alternativu, dok su se predstavnici isporučitelja usluga iz Dalmacije, odnosno s otoka zanimali za kriterije određivanja uslužnih područja, kao i za rokove provedbe reforme.

Zaostajanje u inovacijama i digitalizaciji

U javnosti nije snažnije apostrofiran podatak kako u Hrvatskoj pada ukupna potrošnja vode, zbog toga razloga se u nekim sredinama djelomično smanjuju gubici zahvaćene vode. Nažalost, to se ne događa zbog uspješnosti lokalnih tvrtki, koje još uvijek zanemaruju važnost kadrovskog ekipiranja za učinkovito smanjenje gubitaka, iako postoje odlični primjeri učinkovitih timova kod nekih isporučitelja.

U raspravi je također višekratno naglašeno kako su potrebne jednostavnije procedure te veća promocija subvencioniranja smanjenja gubitaka, jer je prošlogodišnje kao i ovogodišnje korištenje potpora ispod realnog interesa i stupnja sektorskih prioriteta. Zakinuti su isporučitelji s nižim gubicima, koji nisu mogli sudjelovati u natječajima, čime bi uz državna sredstva postati još uspješniji. Skromnija digitalizacija na terenu dovodi se u vezu sa zastarjelim tehnologijama i deficitom stručnjaka, iako su prisutne tehnološke tvrtke (Protok, Kolektor, Smart Cloud, itd...) sudionicima predstavile frapantne mogućnosti povezivanja i integriranja prikupljenih podataka te veću učinkovitost upravljanja mnogim procesima u vodoopskrbi i odvodnji.

Mladen Iličković, novinar i urednik s HTV-a smatra kako treba povezati pročistače s uređajima i postrojenjima za proizvodnju OIE, odnosno kako treba  povećati energetsku učinkovitost. U sektoru ima premalo inovacija, nije se odgovarajuće ispitala mogućnost izuzimanja fosfora i drugih sličnih komponenti u otpadnim vodama. Istovremeno, neki gradovi se enormno zadužuju, pa se opravdano špekulira kako građane očekuje porast cijene vode, što uopće nije prihvatljivo, zaključio je Iličković, koji je bio zapaženi komentator konferencije.

Peto izdanje skupa VODE 2020 ZAGREB održat će se 17.lipnja slijedeće godine, tijekom hrvatskog predsjedanja,  s očekivanim i naglašenim međunarodnim i EU sudjelovanjem.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje