Zaplijenjena rekordna količina krivotvorenih i ilegalnih pesticida u EU

Od pronađenih 360 tona nelegalnih pesticida u Hrvatskoj pronađeno 4,5 tona

Agrovijesti
Zaštita bilja Fotografija: Thinkstock
Operacija uz podršku Europske agencije za borbu protiv prijevara (OLAF) i industrije zaštite bilja provedena je u 27 europskih zemalja, objavio je Europol. Pronađeno je 360 tona nelegalnih ili falsificiranih pesticida, što je dovoljno da se pokrije 48.000 kvadratnih kilometara ili površina Velike Britanije.

U Europolovoj akciji Silver Axe (Srebrna sjekira III) zaplijenjena je najveća do sada količina nelegalnih ili falsificiranih pesticida u Europi. Operacija uz podršku Europske agencije za borbu protiv prijevara (OLAF) i industrije zaštite bilja provedena je u 27 europskih zemalja, objavio je Europol. Pronađeno je 360 tona nelegalnih ili krivotvorenih pesticida, što je dovoljno da se pokrije 48.000 kvadratnih kilometara ili površina Velike Britanije.

„Pozdravljamo takvu organiziranu aktivnost koju provodi Europol naziva Operacija Silver Axe u kojoj je ove godine po prvi put sudjelovala i Republika Hrvatska. Prema informacijama koje imamo, evidentirano je 8 nepravilnosti od strane Carinske uprave, te je zaplijenjeno oko 4 500 kg/l ilegalno unesenih sredstava za zaštitu bilja iz Bosne i Hercegovine. Mišljenja smo da je taj problem puno izraženiji i vrijedan pozornosti svih u državi, primarno zbog zaštite zdravlja potrošača, potvrdili su za Agrobiz.hr iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske (CROCPA) i Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ)

“Rekordna količina opasnih supstanci zaplijenjena ove godine predstavlja važan korak u zaustavljanju dolaska potencijalno smrtonosnih proizvoda na tržište EU. Kompleksnost i obim tih prevara ukazuju na potrebu prekogranične suradnje i zajednički pristup problemu više agencija koje trebaju ići ‘ruku pod ruku’ s privatnim sektorom”, rekao je zamjenik direktora za operacije Europola Wil van Gemert.

Europska agencija za intelektualno vlasništvo (EUPIO) objavila je 2017. izvještaj u kome se navodi da industrija gubi oko 1,3 milijarde eura godišnje zbog krivotvorenih pesticida pri čemu su posebno značajne velike i direktne posljedice za zaposlenost u ovom sektoru. U izvještaju piše da je u EU direktno izgubljeno oko 2.600 radnih mjesta ali da bi taj broj mogao dosegnuti i 11.000 ako se računaju i šire implikacije. “Ako se dodaju posljedice i za druge industrije i vladine prihode, kada se uračunaju i direktni i indirektni efekti, izgubljena prodaja u ekonomiji EU zbog krivotvorenja u tom sektoru košta oko 2,8 milijardi eura”, navodi se u izvještaju.

Rizik za zdravlje i okoliš

Zaštita bilja

Iz Europske udruge za zaštitu bilja (ECPA) kažu kako lažni pesticidi nisu samo ozbiljan ekonomski problem, već nose i šire ekološke i zdravstvene rizike. “To nije problem samo za kompanije čiji se proizvodi falsificiraju već predstavlja i ozbiljnu opasnost za zdravlje i okoliš jer nelegalni pesticidi nisu predmet strogih testova sigurnosti ili regulativa kao pesticidi koji imaju dozvole”, objasnili su za Euractiv iz te udruge, te objasnili da dok broj legalnih pesticida na tržištu pada, kriminalci nastavljaju vući profit iz prodaje sve veće količine krivotvorenih ili nelegalnih pesticida.

“U nedavnim izvještajima EU procjenjuje se da je udio krivotvorenih i ilegalnih pesticida na tržištu oko 14%, koliki je i udio četvrte po veličini kompanije u toj industriji. To je veliki problem za nas”, kažu u ovoj udruzi naglašavajući kako je za njegovo rješenje potreban sveobuhvatan pristup.

Iz CROCPA i HDBZ kažu kako su već duže vrijeme upoznati s problemima ilegalnog unosa/uvoza i krivotvorenja sredstava za zaštitu bilja te su u komunikaciji i na sastancima s državnim službama i tijelima upozoravali na posljedice koje snose krajnji potrošači, proizvođači i distributeri.

„Krivotvorena sredstva nisu prošla opsežna ispitivanja koja se zahtijevaju u regularnom postupku registracije i njihova primjena predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i za okoliš, a štete u poljoprivrednoj proizvodnji zbog primjene takvih neispitanih sredstava mogu biti jako velike. Također je trenutno jedan od većih problema u struci Ilegalan unos jeftinijih sredstava iz susjednih država (Bosna i Hercegovina, Srbija) koje nisu članice EU i koje nemaju tako stroga pravila registracije sredstava za zaštitu bilja“, ističu iz udruga.

Koliko je doista taj problem velik svjedoči i organizacija Okruglog stola na Seminaru biljne zaštite u Opatiji 2017 g. u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite naziva: Nelegalan unos i uvoz SZB – uzroci i posljedice.

Korisnici smiju primjenjivati samo ona sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u njihovoj državi. Uvoz sredstava u RH iz zemalja članica EU je moguć samo ako je za sredstvo izdana odgovarajuća dozvola. Ilegalan uvoz sredstava za zaštitu bilja („šverc“) je strogo kažnjiv. Stoga smatramo da bi aktivnosti sprječavanja krijumčarenja ilegalnih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja trebale biti učestalije i pojačane, poručili su iz ovih udruga.

Prema podacima Eurostata za 2014. godinu, na razini EU prodano je 395.768 tona pesticida, a Hrvatska je koristila oko 2119 tona. Iako podaci Eurostata pokazuju da su u korištenju pesticida na vrhu Španjolska, Francuska i Italija. Hrvatska godišnje potroši oko 50 milijuna eura, dok neke zemlje EU troše i četiri puta više.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje