Prošle godine smo uvezli 87 milijuna eura mlinsko-pekarskih proizvoda

Od ulaska u EU udvostručen uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda

Agrovijesti
Pekarstvo Fotografija: Pixabay
Iako smo zemlja koja proizvodnjom ključnih sirovina mlinsko-pekarske industrije, žitarica pšenice i kukuruza - podmiruje vlastite potrebe, od ulaska u EU uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda nam se udvostručio, te je u 2018. godini iznosio 87 milijuna eura.

U Osijeku je počeo 10. međunarodni kongres Brašno-kruh '19 i 12. hrvatski kongres tehnologa žitarica Brašno-Kruh '19 na kojem stručnjaci iz različitih dijelova svijeta prezentiraju najnovija dostignuća u znanosti i tehnologiji žitarica.

''Danas je hrvatska mlinsko-pekarska industrija pred brojnim izazovima; od povijesno velikog uvoza, gašenje pojedinih mlinova, trendova koji promoviraju hranu s manjim udjelom soli, zahtjeva za alternativnim vrstama kruha od cjelovitog zrna s dodatkom sjemenki, do deficita kvalificirane radne snage'', istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Hrvatske gospodarske komore, koja je uz Ministarstvo poljoprivrede suorganizator konferencije.

Iako smo zemlja koja proizvodnjom ključnih sirovina mlinsko-pekarske industrije, žitarica pšenice i kukuruza - podmiruje vlastite potrebe, od ulaska u EU uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda nam se udvostručio, te je u 2018. godini iznosio 87 milijuna eura.

''Premda nam je u razdoblju od ulaska u EU do danas značajno rastao i izvoz, još uvijek, kao i u cijeloj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i u ovom sektoru bilježimo snažan vanjskotrgovinski deficit, odnosno izvoz mlinsko-pekarskih proizvoda s 28 milijuna eura nam pokriva tek jednu trećinu uvoza. Nažalost, uvozimo gotove proizvode, visokofinalizirane s dodanom vrijednosti i višom cijenom. Primjer je uvoz velike količine smrznutih pekarskih proizvoda iz Njemačke, Italije, Slovenije i Srbije koji je u 2018. iznosio 21 i pol milijuna eura“, naglasio je Kovačević, dodavši kako su ključni preduvjeti povećanja produktivnosti i konkurentnosti mlinsko pekarske industrije i stvaranja pretpostavki za povećanje izvoza nove investicije, povećanje proizvodnih kapaciteta, implementacija najnovijih tehnoloških dostignuća, inovacija, digitalizacija i automatizacija procesa.

Koksel, predstavnik odbora ICC-a (Međunarodno udruženje za znanost i tehnologiju o žitaricama) je kazao kako je zadovoljan što su na kongresu prisutni brojni stručnjaci iz različitih dijelova svijeta jer to olakšava razmjenu iskustava. „Za nastavak pozitivnih trendova u branši je bitno održati proizvodnju u sadašnjim granicama“, rekao je Koksel.

„Hrvatska poljoprivreda se susreće s brojnim izazovima, uključujući i klimatske promjene. Stoga moramo koristiti znanost za unapređenje razvoja poljoprivrede. Često kažu da je domaće tržište zbog svoje veličine nezanimljivo velikim igračima, ali usprkos tome u Hrvatskoj su prisutne sve važne kompanije za distribuciju sjemena“, izjavio je Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i najavio nove znakove kvalitete "Naše domaće".

Rektor Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku Vlado Guberac je istaknuo da je znanost diktira trendove gospodarskog rasta i posebno naglasio problem uvoza jarog ječma zbog nedostatka poticaja domaćim proizvođačima.

Program kongresa koji traje do 14. lipnja uključuje plenarna i pozvana predavanja, prezentacije, stručne radionice, izložbu procesne i laboratorijske opreme, proizvode i publikacije žitarica.

HGK podupire članice i sektor mlinsko-pekarske industrija kroz organizaciju i sufinanciranje nastupa na međunarodnim sajmovima, aktivnim sudjelovanjem u donošenju zakonskih propisa te članstvom i aktivnim radom u Europskom udruženju mlinara, a Komora će biti i domaćin kongresa Europskog udruženja mlinara u Dubrovniku 2020.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje