Budućnost poljoprivrede

Održiva proizvodnja je in, cijena nije problem

Agrovijesti
Održiva proizvodnja je in, cijena nije problem Fotografija: Poslovni dnevnik
U budućnosti fokus mora biti održiva poljoprivreda jer i potrošači budućnosti teže održivoj proizvodnji hrane i inovativnim pristupima.

Kako će se poljoprivreda financirati i kako će izgledati potrošači budućnosti otkrili su paneli održani u sklopu 12. Foruma o budućnosti poljoprivrede u Bruxellesu. 

"Naša banka ima poseban fond u koji ulažemo milijarde eura kako bismo farmerima u Brazilu olakšali njihove poljoprivredne prakse. Tražimo partnere i suradnike, bilo da su banke ili institucije kako bi održiva poljoprivreda bila dostupnija u svim dijelovima svijeta", istaknuo je u uvodnom obraćanju Wiebe Draijer, predsjednik upravnog odbora Rabobanke. 

Nema više nade u politici

Panelisti su zaključili kako održiva poljoprivreda više nije odgovornost samo pojedinaca i iako su u poljoprivredi ključne investicije, važno je gledati širu sliku.  "Potrebne su sistemske promjene i moramo prestati sve nade polagati u politiku i institucije. Održivost treba prebaciti u jezgru poslovanja svih kompanija u poljoprivrednom sektoru", smatra Alexander. 

Kako tvrdi Emmanuel de Merode upravitelj NP Virunga u DR Kongo, održive prakse mijenjaju poslovanje na pozitivno iako zahtijevaju više novca i vremena. "Ako želimo održivu poljoprivrednu ključno je da su ulaganja fokusirana na ljude odnosno nove generacije proizvođača, zatim na promjene unutar  sustava proizvodnje i praksa koje se trenutačno koriste te na prirodni kapital, poput primjerice vode i tla", zaključuje Jeremy Oppenheim, osnivač i partner u tvrtki Systemiq. 

Kako 'dišu' potrošači

Nove generacije potrošača već danas traže održivu proizvodnju hrane te im cijene ne predstavljaju problem, a taj trend će u budućnosti sve više biti u porastu. Ipak, kako bi ostvarili želje potrošača nužna je kontinuirana komunikacija. Dokaz tome je i činjenica da se danas velike prehrambene kompanije poput Unilevera sve više fokusiraju na testiranja i analize navika potrošača kako bi znali 'kako dišu'. 

"Uz potrošače, važna je i komunikacija s poljoprivrednicima. Kad više počnemo pričati o hrani, rast će i njena proizvodnja. Nama su inovacije u službi ušteda, primjerice inovacija 'take it all out' pomaže izvući 98 posto kečapa iz boce što su tražili naši kupci", kaže Rob Hamer iz Unilevera. Da se dogovor proizvođača i trgovačkih lanaca lako može postići dokaz je i Colruyt grupacija koja je 450 proizvođača mlijeka ponudila fiksnu cijenu za narednih godinu i pol, a 80 posto njih je to prihvatilo.

  "Formula uspjeha je da detaljno proučite cijeli lanac opskrbe. Mi smo u ovom slučaju slušali i tržište i proizvođače", objašnjava Stefan Goethaert, direktor Colruyt Group Fine Food and Retail Services.

Osluškivanjem tržišta nastala je i aplikacija Too good to go koja povezuje potrošače s onima koji na kraju radnog vremena imaju viškove u trgovinama, slastičarnicama, pekarnama... "U tim poslovima bacanje hrane je nepredvidivo, a mi kroz besplatnu aplikaciju širimo pokret i želimo voditelje tih biznisa i potrošače potaknuti na drugačiji način razmišljanja. Imamo devet milijuna konzumenata u EU i dosad smo od bacanja spasili 12 milijuna obroka", kaže Mette Lykke, osnivačica Too good do go.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje