Nove tehnologije

Omiljeni rose ili pjenušac do kupaca će stizati dronom

Agrovijesti
Dron Fotografija: Pixabay
Organska vina u nas radi tek simboličan broj vinara, no u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Kini, Grčkoj i Moldaviji ta je proizvodnja već uzela maha

Sve stariji “baby boomersi”, generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata do početka 60-ih prošlog stoljeća koja je bila najveći potrošač vina, ali u mirovini teško održava nekadašnje navike, milenijalci okrenuti pivu i alkoholnim pićima te Z generacija (rođeni nakon 1995.) koja sa zabavom puno lakše ‘spaja’ žestice i koktele, razlog su što se vinarski sektor nalazi na pragu revolucije, tvrde eminentni svjetski enolozi i “futurolozi” u području hrane.

Ružičasti pjenušci u trendu

Nije tajna kako u tom “ozbiljnom” biznisu nedostaje zabavni spektar koji će privući mlađe potrošače. Oni su sve sofisticiraniji, kritičniji i zahtjevniji što vinsku scenu tjera na inovacije pa je tako i Hrvatsku zahvatio svjetski trend voćnih, pitkih, lepršavih pjenušaca kakvi se sve češće piju kao aperitiv, u koktelima, uz razna jela ili deserte. Donedavno su se podrazumijevali samo u značajnijim prigodama i imaju 1% tržišta.

No zna li se da u svijetu čine već 10% u ukupnoj strukturi prodaje vina – i gotovo više nema vinarije koja ih ne proizvodi i u RH – blistava budućnost rose i pjenušavih, ružičastih vina, osobito onih proizvedenih u malim vinarijama i dosad manje popularnim regijama poput središnje i istočne Europe, tek dolazi, prognoze su stručnjaka. Klasici među vinima poput chardonnaya i dalje će imati značajan dio u tržišnoj utakmici. No raste zanimanje i za vina s nižim udjelom alkohola, pa i alternativnim alkoholnim proizvodima na bazi vina, sa svega 5-6% alkohola.

Zbog sve većeg fokusa na zdravlje i wellness, potrošačima je sve bitnije i podrijetlo i metoda proizvodnje vina. Stoga raste i potražnja za organskim vinima kao simbolom više kvalitete, specifičnim, lokalnim vinima i sortama čija se imena jedva mogu i izgovoriti, a ovu će godinu, drži se, obilježiti i trend veganskih vina.

Naime, u nekim fazama proizvodnje vina koristi se, primjerice, albumin (iz bjelanjka jajeta) za bistrenje, što je veganima neprihvatljivo. Stručnjaci u uglednom britanskom časopisu Decanter predviđaju kako će navike pijenja vina diktirati i rastuće “društvo za dijeljenje”, usredotočeno na povratak “slow fooda”, zajedničko kuhanje, uzgoj hrane i zajedničku večeru. Naručeno danas na kućnu adresu stiže za maksimalno dva sata ili po modelu “click&collect”. A butelje bi uskoro mogli dostavljati i dronovi. Amazon u razvojnim centrima u SAD-u i Velikoj Britaniji već radi na projektu PrimeAir, kojemu je cilj dronska isporuka određene robe težine do 2,26 kg u roku od 30 minuta, ovisno o lokaciji.

– U Feravinu smo do sada koristili dronove isključivo u marketinške svrhe, za snimanje naših vinograda iz zraka, no kako pratimo suvremenu tehnologiju i iznimno nam je važna kvaliteta, u skorijoj budućnosti sigurno ćemo koristiti prednosti dronova – kaže Luka Vrga, član uprave Osilovca, u sklopu kojega posluje vinarija Feravino.

Čeka se zakon

Dronovi će im biti od velike pomoći s obzirom na to da su im vinogradi na padinama Krndije u okruženju šuma i jedna su od rijetkih vinarija u kontinentalnoj Hrvatskoj koja gotovo sve radove obavlja ručno, uključujući i berbu grožđa. No dostava bespilotnim letjelicama u nas još nije zakonski regulirana.

– Nadamo se skorim promjenama u korist novih tehnologija. Takvi dronovi trebaju biti kapacitetom veći i jači, no u perspektivi sigurno nas i to očekuje – kaže Vrga ističući kako su i sada u trendu, što potvrđuju i novi pjenušci lansirani sredinom 2018. Alkohol će se u skoroj budućnosti moći kupovati na automatima, uz pomoć tehnologije prepoznavanja šarenice oka kako bi se provjerilo jesu li kupci punoljetni, a bilježit će se i osobne preferencije, zbog preporuka kod buduće kupnje.

Revolucija, tvrde stručnjaci, slijedi i u pakiranjima, ekološki prihvatljivijim, a lakšim za uporabu i rukovanje poput kompostabilnih, čak i jestivih boca i čaša od zamjena za šećer poput izomalta ili pak kukuruznog škroba.


 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje