poslovniFM

Otkupna cijena jabuka pala je na razinu cijene kilograma pšenice

Agrovijesti
Frane Ivković Fotografija: poslovniFM
„Mi smo 2013. godine imali proizvodnju od gotovo 300.000 tona voća, pa je to u 2014 palo na 230.000 tona, potom iduće godine na 200.000 tona. U 2016 proizvodnja se srozala na 150.000 tona, a godinu kasnije na samo 130.000 tona. To nije dobro i ti su podaci poražavajući“ poentirao je Frane Ivković gostujući u emisiji Agrobiz emitiranoj na www.poslovni.fm, prvom poslovnom internet radiju u ovom dijelu Europe.

Proizvodnja jabuka pala je na samo 2.800 hektara, a prije samo tri godine imali smo površine od 5.300 hektara. Hrvatska je prošle godine imala rekordan urod jabuka, kao i cijela Europska unija, no zbog ogromnih viškova u mnogim zemljama, posebice u Poljskoj, došlo je do katastrofalnog pada otkupne cijene, pa smo se našli u apsurdnoj situaciji da je otkupna cijena jabuka pala na razinu cijene kilograma pšenice. To je utjecalo na daljnje urušavanje te proizvodnje, jer mnogi proizvođači odustaju od proizvodnje, kazao je za poslovniFM Frane Ivković, član vijeća Hrvatske voćarske zajednice i jedan od najvećih proizvođača jabuka u Hrvatskoj. Cjelovitu emisiju možete poslušati na webu poslovni.FM ili preuzeti za kasnije slušanje.

Ivković u emisiji Agrobiz, u razgovoru s urednikom Miroslavom Kuskunovićem, podsjeća i na to da su velike vrućine tijekom zimskog razdoblja i na početku proljeća, te kiše koje su neprestano padale, kao i jaki vjetrovi, negativno utjecali na ovogodišnju proizvodnju voća u Hrvatskoj. „Kada se tom dodaju i loši tržišni uvjeti koju su voćare pogodili prošle godine, slobodno se može reći kako voćarima u Hrvatskoj ne ide dobro“, kaže Ivković.

„Nažalost, mnogi voćari još uvijek na zalihama u hladnjačama imaju i do 50 posto jabuka iz lanjske berbe i ne mogu naći kupca. U razdoblju kada dolaze druge voćne vrste, poput jagoda, trešanja i drugog voća, jabuke se manje konzumiraju što nam je ogroman problem“, kazao je Ivković.

Jabuke

Cijena jabuka pala je na razinu cijene kilograma pšenice, a to se nikada u povijesti Hrvatske nije dogodilo. Cijena koštanja proizvodnje jabuka, uz dobre prinose, je najmanje 2,2 kune, pa će većina voćara završiti s gubicima u poslovanju. Zbog toga dolazi do sve većeg odustajanja od voćarstva, krče se nasadi, a što je još gore mladi nam odlaze, pa je puno voćnjaka ostalo zapušteno što je opasno, jer se u njima razvijaju bolesti i štetnici.

Iako je Hrvatska voćarstvo proglasila strateškom granom, Ivković tvrdi da u tom sektoru nešto opasno ne štima. „Mi smo 2013. godine imali proizvodnju od gotovo 300.000 tona voća, pa je to u 2014 palo na 230.000 tona, potom iduće godine na 200.000 tona. U 2016 proizvodnja se srozala na 150.000 tona, a godinu kasnije na samo 130.000 tona. To nije dobro i ti su podaci poražavajući“, ističe Ivković.

„Mi smo nekada, primjerice 1986. godine, u odnosu na Poljsku bili na 20, katu, a oni u podrumu, kada je riječ o voćarstvu. Oni su danas na 100. katu, a mi u podrumu. Poljaci proizvode 55,3 milijuna tona jabuka godišnje, što je pet ili šest puta više nego što su njihove potrebe, zbog čega svoje viškove izvoze po dampinškim cijenama kojima mi ne možemo konkurirati“, ilustrira Ivković.

„Pametne države poput Austrije i Njemačke raznim mehanizmima štite svoje tržište od jeftine robe, no kod nas to nije slučaj“, kaže Ivković, koji pozdravlja najavu Ministarstva da pomogne proizvođačima mandarina s 20 milijuna kuna, no mišljenja je da je takva odluka trebala doći ranije. „Mi smo još prije Nove godine od države, zbog ovih tržišnih poremećaja, zatražili pomoć, a vjerujem da bi uskoro mogli dobiti neki oblik potpore zbog toga“, kaže Ivković.

Ivković procjenjuje da je danas proizvodnja jabuka pala na samo 2.800 hektara, dok smo prije samo tri godine imali površine od 5.300 hektara. Niske otkupne cijene, nedostatak radne snage u berbi i drugi problemi doveli su to toga da ljudi odustaju od proizvodnje.

Ivković kaže kako se mi nalazimo u apsurdnoj situaciji: poljoprivrednici podižu nasade samo zbog poticaja, posebice onih ekoloških. Tako danas imamo najviše nasada oraha, čak 6.697 hektara, dok je pod lijeskom 4.807 hektara. I to su većinom eko nasadi za koje se dobiva i do 8.000 kuna potpore, a proizvodnje nema, na tržištu se ne mogu naći dovoljne količine niti oraha niti lješnjaka. „Država očito ne kontrolira taj sektor i ljudi rade samo da bi uzeli potpore“, kaže.

Hrvatska ima oko 47.000 hektara pod voćem, što su solidne površine, ali je problem proizvodnja. Ako imamo 4.000 hektara nasada jabuke, a proizvedemo 100.000 tona, ispada da je prinos po hektaru negdje oko 20 tona. Normalno bi bilo imati prinos od oko 50 do 60 tona.

Na pitanje jesu li voćari uključeni u izradu nove strategije poljoprivrede, Ivković je rekao kako ih nitko nije uključio. To je još jedna od niza strategija koja, smatra, neće dati rezultate, a takvih je po ladicama na stotine od kad smo samostalna država.

Hrvati jedu oko 45 posto manje voća od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Mi bismo sa 60.000 hektara intenzivnih nasada mogli zadovoljiti svoje potrebe, a i povećati izvoz.

Ogroman problem nam je nedostatak radne snage. „Ja sam do prije četiri ili pet godina imao u sezoni oko 60 do 70 radnika, a prošle godine tek 25, jer radnika – nema. Nadam se da će Vlada liberalizirati uvoz radne snage, jer na ovaj način nećemo uspijevati pobrati ni ono malo voća što ga imamo“, upozorava Ivković.

U razgovoru za poslovniFM, Ivković je također ustvrdio da je za njega, koji je u voćarstvu od 1974. godine, sadašnje stanje poražavajuće. Na pitanje je li odustao od prodaje svojih 50 hektara voćnjaka, kaže kako mu se čini da će to na kraju morati napraviti. „Evo ovih dana dolaze mi Korejci koji bi htjeli kupiti moju plantažu“, kazao je.

Sumnjičav je i oko najave izgradnje 12 ili 13 novih hladnjača koju je najavilo Ministarstvo poljoprivrede. Smatra da je to stihijski rađeno, bez koncepta i informacije o tome tko će biti njihov vlasnik. „Austrijanci imaju samo dvije velike hladnjače kapaciteta oko 40.000 tona čiji su vlasnici voćari, koji su udruženi, zajedno nastupaju na tržištu i država ih štiti. Kod nas se opet najavljuje nešto revolucionarno što će propasti“, kazao je Ivković.

Hrvati jedu skupo voće, osim jabuke čija cijena je jako niska. Puno je razloga zbog čega su cijene visoke, no činjenica je da s visokim cijenama domaćih proizvoda potrošači posežu za uvoznim jeftinim voćem, što direktno utječe na pad proizvodnje, i rast uvoza“, zaključio je Frane Ivković u emisiji Agrobiz.https://www.poslovnifm.com/

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje