KRALJICA NA KOLJENIMA

Ovo je tek početak rasta cijena jabuka

Agrovijesti
Fotografija:
Porast cijena voća od gotovo 46 posto u prvom tromjesečju tek je početak, smatraju proizvođači jabuka, koji se nakon nerodne godine suočavaju s prirodnim nepogodama

Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju ove godine cijene voća porasle su 45,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tome je najviše pridonijela cijena jabuka.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, pojasnio je kako je došlo do ovako velikog povećanja cijena. "Berba 2018. godine bila je rekordna po urodu u Europi i iznosila je 13.3 milijuna tona. I u Hrvatskoj je bilo oko 90 tisuća tona pa je cijena jabuke u prodaji bila izuzetno niska. Berba 2019. godine bila je za oko 35 posto lošija. U Europi je ubrano 8,6 milijuna tona, a u Hrvatskoj oko 60 tisuća tona pa su i cijene u prodaji bile veće", objašnjava.

Mraz nakon nerodne godine

Sven Dorotić, voćar iz Lekenika koji se rodne 2018. godine proslavio akcijom u kojoj je građanima ponudio da sami beru jabuke po cijeni od 1 do 3 kn po kilogramu, kaže da je najveći razlog takvom rastu cijena jabuka u prvom tromjesečju ove godine nerodna godina, koja je alternacijom nastupila 2019. godine. Urod mu je tada bio više od 90 posto manji.

Iako je ova godina trebala biti rodna, Dorotić to ne očekuje zbog šteta uzrokovanih mrazom. Tri noći zaredom u njegovom voćnjaku u cvatu temperatura se spustila do -8 stupnjeva Celzija. "Ova godina neće biti ništa bolja od prošle. Mi smo nešto uspjeli spasiti jer smo nabavili lovac mraza, ali uvjeti su bili preekstremni da bismo uspjeli spasiti urod u potpunosti. Oni koji nisu štitili, neće imati ništa. Jedan dio voćnjaka smo uspjeli zaštititi, drugi dio nije u blizini pa nismo. U tom dijelu, ako nečega i bude bilo, to će pojesti ptice", kaže Dorotić, koji predviđa da je povećanje cijena voća od gotovo 46 posto u prvom tromjesečju tek početak.

"Još je moguća tuča i oluja, tako da će cijene divljati. Možda najesen malo padnu, ali ponovo će rasti od zime", kaže Dorotić, koji jabuke uzgaja na površini od 3,5 hektara.

Prema dosad dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj su se 2017. godine voćnjaci jabuka prostirali na ukupno 4.459,09 hektara, što je bilo za 339,55 hektara manje nego pet godina ranije. Uvjerljivo najveća površina, od 1.612,26 hektara, zasađena je Idared sortom jabuka. Najviše voćnjaka, na površini od 2.545,09 hektara 2017. godine je bilo staro pet do 14 godina. Voćnjaka starih od 15 do 24 godine bilo je sveukupno 1.061,63 hektara. U usporedbi s tim, površina voćnjaka jabuka mlađih od pet godina bila je samo 388,98 hektara.

Samo 2.000 hektara daje dobar urod

Od toga je samo oko 2.000 hektara zapravo u upotrebi, a ostalo je zapušteno, procjenjuje Frane Ivković, najveći uzgajivač jabuka u Hrvatskoj u sustavu OPG-a, koji je kao bivši zaposlenik Instituta za voćarstvo projektirao sve plantaže u Hrvatskoj, a svoj prvi hektar podigao 1978. godine. 

Već nekoliko godina zaredom imamo pad proizvodnje voća, a osobito jabuka, ističe Ivković, što je posljedica elementarnih nepogoda, ali i cijena na tržištu. Prošle i pretprošle godine je otkupna cijena za jabuke bila 1,24 kn po kilogramu, dok proizvođačka cijena ne može biti niža od 3,80 kn po kilogramu, upozorava. Istovremeno, jabuka, koju se naziva kraljicom voća, od svog voća je najzahtjevnija i iziskuje najviše investicija.   

"Pobornik sam integrirane proizvodnje. Od izbora terena, gnojidbe, zaštite, kontrole do znanja, puno znanja. Mi smo u Hrvatskoj ušli u integriranu proizvodnju i registrirali se, ali Europa nam je nametnula čudne kriterije i tjeraju nas u ekološku proizvodnju", kaže Ivković te napominje kako bi po njegovoj procjeni svijet bio gladan ako bi se ispunila očekivanja Europske unije o ekološkoj proizvodnji na minimalno 25 posto površina.

Sva su se mjerila izgubila, tvrdi. "Nekad je na jednoj plantaži radilo barem dvadeset inženjera, agronoma, zaštitara i to je bilo stručno vođeno. Sad su ljudi uzeli zemlju, nisu znali što će, posadili su nešto i mislili su da je to med i mlijeko, bez struke. Nijedan privatni proizvođač nema konzultanta koji ga usmjerava i prati", ističe.

"Kad su se '90-tih godina davali poticaji, to nisu bili poticaji u pravom smislu nego se na taj način dobivalo birače. Dovoljno je bilo napraviti analizu zemlje. Vi ste uzeli zemlju, tko zna od kuda, donijeli u laboratorij, oni su analizirali elemente i dali dozvolu. Nisu znali ni gdje je ta parcela niti odgovara li ona za dotičnu kulturu. Tako se podiglo samo jabuka oko pet do šest tisuća hektara. Od toga je polovica brzo propalo jer su sađeni tamo gdje leži voda, sađeni su tamo gdje je svake godine mraz itd. Sad smo po posljednjim podacima spali na oko 3.900 hektara, od čega samo oko 2.000 hektara može dati dobar urod", kaže te ističe kako je prosječna proizvodnja jabuka po hektaru zbog svega toga u Hrvatskoj manja od 15 tona po hektaru, umjesto da iznosi 50 tona po hektaru.

"Silan je novac hrvatska država upucala u poljoprivredu, a rezultata, nažalost, nema", zaključuje Ivković. 

Trebalo bi srediti tržište, a jedini način je udruživanje proizvođača u proizvođačke grupe i zadruge, ulaganje u nabavku strateških hladnjača i direktan nastup prema trgovačkim lancima, smatra.