Dani Dalmatinskog pršuta i vina

Panel: Povezivati turizam i poljoprivredu, ulagati u autohtone proizvode te kroz udruživanje naći put do tržišta

Agrovijesti
Dani Dalmatinskog pršuta i vina Fotografija: Agrobiz
Panel Ostanak i opstanak u Dalmatinskoj zagori održan je u petak u Vrgorcu u sklopu manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i vina. Zaključak panela je da treba nastaviti povezivati turizam i poljoprivredu, ulagati u autohtone proizvode i udruživanjem naći lakši put do tržišta.

˝Grad Vrgorac je poljoprivredni kraj, ima preko 600 OPG-a od kojih je 450 aktivnih, 1200 hektara zemljišta i 13 milijuna čokota vinove loze, a o vrgoračkoj jagodi ne treba ni govoriti. Ono što nas koči u danjem razvoju je nepovoljan položaj na tržištu za naše poljoprivrednike, niske tržišne cijene i velik uvoz.

Naši poljoprivrednici ne ostvaruju prihod samo od djelatnosti poljoprivrede, svi oni rade još nešto jer od poljoprivrede jedva sklapaju kraj s krajem. Nama treba realizacija distribucijskih centara koji bi našim poljoprivrednicima omogućilo da kao cjelina nastupe s većom količinom proizvoda jer su oni i dalje mali OPG-ovi, većina ih ima 1-2 hektara obradive površine i mi bismo se trebali odmaknuti na objedinjavanje i veće proizvođačke organizacije koje mogu osigurati konkurentnost proizvoda. Drugi potencijal je prerađivačka –proizvodna linija- zahvaljujući čemu će proizvod moći prodati skuplje, i u svim dijelovima godine, a da proizvodi ne propadaju˝, kaže Milka Beus, direktorica Poduzetnički centar grada Vrgorca.

Županija pomaže

Kako napominje Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove i poljoprivredu kako županija sufinancira i pomaže u zaštiti autohtonih proizvoda.

˝U županiji smo sufinancirali i zaštitili sve što smo mogli, 603 kredita smo odobrili i prije ulaska u EU i najveći broj je bio upravo u Vrgorcu, a najveći broj potpora dajemo i dalje je u Vrgorcu. 13.000 OPG-a u županiji, u zadnje tri godine više od 800 projekata s preko 380 milijuna kuna koje su odobreni, a već je 110 milijuna kuna isplaćeno˝, pojašnjava Katavić.

Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma ističe da je turizam zamašnjak razvoja Dalmatinke zagore, izgrađeno je na stotine novih vila za odmor, ugostiteljski sadržaji, novi OPG-ovi. atrakcije.

˝Turizam je sve doveo ne da tu ostanu nego da razvijaju biznis jer je on prilika i za razvoj i za život. Destinacijski pristup vrlo je bitan jer nam on daje priliku i može biti motor razvoja. I turisti će znati po čemu je ta destinacija poznata. Konkretno ova destinacija veže poljoprivredu i turizam i gost će tu doživjeti autohton doživljaj, Naše posebnosti us vrlo važne, naši pršutari, vinari, ne moramo uvijek razmišljati o velikim količina,a svima onima koji imaju kuće, vile mogu gostima ponuditi domaće voće, povrće. To s e ovdje itekako radi i naši gosti to itekako cijene, i to je ono na čemu moramo raditi i što moramo razvijati˝, napominje Glavina.

Četiri mjere

Zdravko Barać- pomoćnik ministra poljoprivrede napominje kako smo za vinsku omotnicu tek na početku programskog razdoblja i kako se nada boljoj iskoristivosti od dosadašnjih 23 posto kroz četiri mjere – promidžba na EU tržištu, promidžba na tržištu trećih zemalja, konverzija

˝Forsirat ćemo natječaje sve dok se ne potroše sredstva raspoloživa za godinu, cca 11 milijuna eura godišnje i u svim pravilnicima postoje mogućnosti da ako nema interesa se sredstva prebace u duge mjere kako bi se potrošila. Što se tiče podizanje novih nasada, sva sredstva iz 4.1.1. su u ovom trenutku ugovorena i do kraja programskog razdoblja nema. Uz to. Tu je i novi Zakon o vinu od početka travnja koji uvodi marketinške markice i sugerira gdje je vino proizvedeno, a rasteretili s,o sektor s 12 milijuna kuna na teret državnog proračuna.

Napominje da će poticati i stočarsku proizvodnju kroz niz natječaja. ˝Kad gledamo zemlje u okruženju, potencijal je velik, Hrvatska proizvodi 450.000 komada, a potroši se milijun komada pršuta godišnje. Taj potencijal prepoznali su naši pršutari koji šire pogone u Dalmatinskoj zagori, a i u manjim OPG-ovima s e dešava pomak prema proizvodnji pršuta. Vjerujem da ćemo za pet godina imati proizvodnju od minimalno milijun komada.

Osim dalmatinskog ostala tri zaštićena pršuta i njihove količine su dostatne na regionalnim razinama, a dalmatinski pokazuje tendenciju prodaje i na EU tržištu gdje kupci prepoznaju zaštićene oznake. Potencijal leži u autohtonih pasminama, primjerice krava buša može biti vrhunski specijalitet i imati dodanu vrijednost. Infrastruktu u industrijskim zonama imamo i uspjeh je zagarantiran, turizam je tu, vile su tu, a i gastronomija ide uz to, samo je pitanje kako ćemo se organizirati˝, istaknuo je Ante Madir- izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.

Autohtonost kao brend

Fokus djelatnosti Agronomskog fakulteta je revitalizacija autohtonih sorata, za sada njih oko 120. ˝Na ovom području imamo trnak, plavinu i zlataricu i cilj nam je ponuditi na kućnom pragu autohtone proizvode i pokazati što se s njima može. Mi trebamo nišu tražiti u malim boutique vinarijama i kvalitetnim vinima jer nikad nećemo biti zemlja s velikim količinama vina. Budućnost je u brendiranju i auotohtonim sortama, snažnijim povezivanjem s primorskim krajevima gdje ćemo nuditi autohtona vina˝, smatra Željko Andabaka Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Glavina za kraj poručuje kako treba njegovati manifestacije jer su već postale brend i gosti usklađuju boravak s njima.

˝ Treba stvarati brend, ime priču i to treba raditi na svim područjima. Mjere 6.2 I 6.4 su hit i krpz turizam jako puno ljudi možemo vratiti na selo i u ruralna područja i nadam se da ćemo u budućem razdoblju za to imati što veću alokaciju˝ , poručuje Glavina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje