Delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Hrvatskoj

Petir: Meso koje dolazi u hrvatske supermarkete i po nekoliko godina zamrznuto

Agrovijesti
Europarlamentarci u posjeti Hrvatskoj Fotografija: Agrobiz
Svjedočili smo situacijama da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete i po nekoliko godina zamrznuto, a da se zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etikete i roka koliko meso smije biti smrznuto javljaju mnogobrojne zlouporabe. Ono što nije dobro za građane EU nije dobro niti za Hrvate, kazala je Petir.

Delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta koja na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir boravi u Hrvatskoj, nakon sastanka s proizvođačima mlijeka, sastala se je i s proizvođačima svinjskog mesa u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije u kojoj ju je ugostio njezin predsjednik Adolf Cvanciger.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir osvrnula se na najvažniji mesni sektoru u Hrvatskoj s vrijednošću proizvodnje od 185 milijuna EUR u 2016. godini rekavši kako je „u prošloj godini ukupni uvoz mesnih proizvoda od svinjskog i goveđeg mesa bio oko 10 000 tona, što je povećanje za 17% u odnosu na prošlu godinu, dok je izvoz u zadnje dvije godine na godišnjoj razini cca 4000 tona“. 

Petir je napomenula da je sektor poduzetnika uzgajivača svinja iskazao u prošloj godini financijski gubitak koji je gotovo dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu. U prošloj godini u sektoru svinjogojstva zabilježen je najveći izvoz svinja za klanje u zadnjih pet godina, no samodostatnost u svinjskom mesu iznosila je oko 60% dok je potrošnja svinjskog mesa u padu. To pokazuje da uvoz mesa ozbiljno ugrožava opstojnost sektora.

  Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, no smatram da se ovo pitanje treba rješavati i na EU razini jer ako je meso koje dolazi iz uvoza nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe i stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju što će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač treba znati gdje je proizvedena hrana koju on jede, na koji je način prerađena, dostavljena i sl. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti projekti 'Meso hrvatskih farmi' i 'Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO'“, smatra Petir.

Europarlamentarci u posjeti Hrvatskoj

Predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije i vlasnik mesarskog obrta Promes-Cvanciger Adolf Cvanciger rekao je kako je zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo male mesare do propasti.

„Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domače sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje okruženje su u kojem je izazov opstati“, kazao je Cvanciger, dodavši kako Promes-Cvanciger opstaje na tržištu vlastitim investicijama u proizvodnju radi prilagodbe EU standardima, angažmanom čitave obitelji u radu obrta i orijentaciji na tradicijske proizvode za kojima raste potražnja.

Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo upozorio je članove delegacije na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na svinjogojce u EU. „Sve što želimo je ravnopravna utakmica u kojoj svi imamo jednake uvjete. Naši svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja tako da vještine u uzgoju i nisu tako upitne koliko tržišna utakmica koja nema fer uvjete“, rekao je Jančo. 

Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) predstavila je znak „Meso hrvatskih farmi“ te je navela kako Agencija uz potporu Ministarstva poljoprivrede provodi neobvezne sustave označavanja poljoprivredno prehrambenih proizvoda. „Cilj je svih sustava informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda u cilju zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje.

Na ovaj način želimo raditi na očuvanju i razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje ali i na jačanju pozicije svih sudionika - poljoprivrednih proizvođača-prerađivačke industrije-potrošača“ kazala je Živoder. Istaknula je da se meso hrvatskih farmi provodi za kategoriju svježeg svinjskog, svježeg junećeg mesa te mesa peradi. „Uvjet za korištenje Znaka je da se putem njega označava meso dobiveno od životinja koje su rođene/izvaljene, tovljene i zaklane u RH. Putem Znaka označavaju se odobreni proizvodi, ali se Znak može koristiti i u promotivne svrhe na pročelju farmi“, zaključila je Dubravka Živoder.

Zastupnik Albert Dess iz Kluba zastupnika EPP-a rekao je da Hrvatska ima velike prednosti s tradicionalnim proizvodima. Zatvaranje tržišta ništa ne donosi. To nije put kojim EU želi ići. Želimo našim visokovrijednim proizvodima polučiti uspjeh te Vas pozivam da svoje proizvode ponudite Bavarcima, mi ih volimo“, rekao je Dess.

Napomenuo je kako se i Njemačka susreće s nepoštenim trgovačkim praksama. U EP želimo ograničiti takve prakse. U Njemačkoj imamo također lance koji su plaćali unutar 28 dana, a danas plaćaju unutar 45 dana što je nedopustivo. Imamo političku volju na razini EU za napredak u tim pitanjima.

Franc Bogović (EPP) osvrnuo se na prilike u susjednoj Sloveniji koja ima slične probleme. „Teško je konkurirati u primarnom sektoru. Imamo puno problema, nemamo dovoljno poljoprivrednog zemljišta. Austrijska agencija dala je austrijskim proizvodima dodanu vrijednost. Nadam se da će i Hrvatska i Slovenija imati dobru cijenu jer vidimo da su cijene mesa, i svinjskog i junećeg niže nego u Austriji“.

Talijanski zastupnik Nicola Caputo (S&D) osvrnuo se na problem nepoštenih trgovačkih praksi rekavši kako mu je poznato da su hrvatski farmeri puno puta prosvjedovali protiv diktature koju nameću supermarketi. „Razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač je oko 60 posto. Činimo određene stvari u EP protiv nepoštenih trgovačkih praksi, no mogli bismo učiniti puno više“, zaključio je Caputo.

Zastupnici su na kraju sastanka imali priliku kušati „Sisačku salamu“ obrta Promes-Cvanciger koja nosi oznaku „Izvorno hrvatsko“. Sisačka salama tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine, od Sunje do Turopolja i širi se diljem Banovine i Moslavine. Plod je dugogodišnjeg iskustva starih sisačkih mesara, koji su svoj rad i znanje o preradi mesa prenosili s generacije na generaciju. Salama je obilježena jednostavnošću preradbenog procesa, originalnom tradicionalnom recepturom, visokokvalitetnom domaćom mesnom sirovinom, klasičnim začinima, specijalnim načinom sušenja i dimljenja na manufakturni način, te na kraju sazrijevanjem uz blage vjetrove, karakteristične za sisačko-moslavačko područje.

Europarlamentarci i sa mljekarima

Europarlamentarci u posjeti Hrvatskoj

Po prvi puta u službeni posjet Hrvatskoj na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir stigla je delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Zastupnici koji borave u Hrvatskoj od 19. do 21. rujna svoj su radni posjet započeli obilaskom OPG-a Darka Grgata u Lužanu (Grad Zagreb) gdje razgovaraju s predstavnicima proizvođača mlijeka iz cijele Hrvatske, te  stručnom i znanstvenom zajednicom.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir istaknula je kako najveći udio poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj nose mala obiteljska gospodarstva, pa tako i u sektoru govedarstva koje čini najvažniji dio stočarstva u Hrvatskoj prema vrijednosti proizvedenog mesa i mlijeka koja iznosi 347 milijuna EUR.

„Od kada sam postala zastupnica u Europskom parlamentu, upozoravam na negativne trendove u tom sektoru - od smanjenja broja goveda i proizvodnje mlijeka, pada njegove cijene do povećanja uvoza, a ako se takvi trendovi nastave, dovest će se u pitanje opstanak govedarskog sektora u Hrvatskoj“, rekla je Petir. Ona se osvrnula na otkupnu cijena mlijeka koja danas iznosi svega oko 30 eurocenti, dok je broj isporučitelja mlijeka u protekle 4 godine pao za  gotovo 60%. „Otkup je u posljednjih pet godina smanjen za petinu, a prošle je godine uvezeno čak 281% više mlijeka negoli u 2012. Jasno je da je ovdje riječ o nelojalnoj konkurenciji i nepoštenoj trgovačkoj praksi, a ne samo o poremećaju na tržištu“, rekla je Petir. Ustvrdila je kako „postoji i opravdana sumnja da pojedine države članice imaju i skrivene subvencije kako bi se riješile svojih viškova mlijeka“. Petir je izrazila nadu da će Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse pripomoći suzbijanju nepravilnosti na tržištu, no smatra kako je svakako nužno pojačati kontrole mlijeka iz uvoza i utvrditi odgovara li ono kvalitetom propisanim standardima. „Bez uvođenja interventne otkupne cijene mlijeka, kao i definiranja maloprodajne cijene ispod koje se mlijeko ne bi smjelo naći u prodaji, teško je za očekivati da će doći do stabilizacije sektora“, zaključila je Petir.

Domaćin Darko Grgat na svom OPG-u ima 30 krava te je kao takav srednji proizvođač mlijeka u Hrvatskoj. Svoju proizvodnju razvija uz potporu lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Grgat je istaknuo maćehinski odnos države prema proizvođačima mlijeka radi niskih otkupnih cijena. Usto je napomenuo kako kao srednji proizvođač puno teže dolazi do sredstava iz europskih fondova. Smatra kako EU svojom Uredbom o potporama male vrijednosti koči proizvođače, jer je to premalo za njihov daljnji razvoj.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić rekao je da se proizvodnja mlijeka svela na vlastite potrebe, sve do 2003. godine. „Kada je Hrvatska predala zahtjev za ulazak u EU, uvode se EU kriteriji za koje mi nismo bili spremni. Ti se uvjeti u kratkom vremenu nisu mogli ispuniti i tada nam počinje veliki pad broja proizvođača“, rekao je Blažić. Poručio je kako se stav prema mlijeku treba mijenjati jer globalizacija je prvo pogodila male, ali će uskoro početi utjecati i na velike proizvođače.

Voditelj Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac Miroslav Kovač rekao je kako „politike gospodarenja s npr. poljoprivrednim zemljištem, zatim potporama, ali i korištenjem fondova EU za ulaganja u poljoprivredu, te određena druga zakonska rješenja u Hrvatskoj pogodovala su do sada visokoj koncentraciji kapitala koji je omogućio rast tek malog postotka onih koji se bave proizvodnjom hrane u nas, a zanemario prostor i ljude u njemu. Poticana je industrijska proizvodnja dugih serija u kratkom roku, za razliku od organskog rasta OPG-a. Rezultat je visoka negativna bilanca hrane u Hrvatskoj i prehrambena ovisnost“.

Željko Turčić, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara „Draga-Sava“ istaknuo je važnost udruživanja i rada proizvođačkih organizacija koje u Republici Hrvatskoj još uvijek nemaju jakost i moć zastupanja svojih proizvođača na tržištu. „Neće ih ni imati sve dok ne dobiju zaštitu, podršku i benefite propisane od strane Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske“, napomenuo je Turčić.

Iznijevši najnovije podatke o stanju u sektoru, direktor Gospodarskog interesnog udruženja "Croatiastočar" Branko Bobetić rekao je da „nastavak negativnih trendova smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i prateće industrije. Nužno je oformiti tim za izradu Vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Republici Hrvatskoj u narednom srednjoročnom periodu“.

Načelnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković pozdravila je delegaciju te je zahvalila Petir na otvaranju tema u EU parlamentu. „Stanje u sektoru mljekarstva je alarmantno. U vrlo kratkom roku naši proizvođači imali su niz prilagodbi. Ruski embargo i svjetska kriza napravili su pritisak na malo hrvatsko tržište“, rekla je Marković. Ona se osvrnula i na uvjete financiranja te je zatražila ravnopravan položaj po pitanju proizvodnje. „Podržavamo reguliranje nepoštene trgovačke prakse na razini EU jer smo često smo imali urušavanje cijene dumping što se odrazilo na cijeli sektor“, rekla je Marković.

Samir Kalit sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o mogućnostima i izazovima za hrvatsko mljekarstvo kazavši kako mljekarska industrija neće moći dugoročno konkurirati na tržištu EU. „Imamo drugi potencijal, proizvodnju tradicionalnih proizvoda koji u tržišnom smislu nisu dovoljno iskorišteni, primjerice Paški sir.

Nakon što su se upoznali sa stanjem u sektoru mljekarstva, u raspravu su se uključili i zastupnici u Europskom parlamentu. Član Kluba Europske pučke stranke Albert Dess osvrnuo se na svoje iskustvo u proizvodnji mlijeka s obzirom na to da je dugogodišnji član zadruge te je rekao kako smatra da u Hrvatskoj nedostaju snažne zadruge koje su u vlasništvu mljekara. „Hrvatska se ne bi trebala ugledati u Bavarsku, već u južni Tirol u kojem postoje snažne strukture“, rekao je Dess.

Slovenski zastupnik (EPP) Franc Bogović iznio je slovenska iskustva kazavši kako je važno da organizacije i proizvođači vrše pritisak. „U Sloveniji nema pada u proizvodnji mlijeka jer smo dosta ulagali u obiteljska gospodarstava i proizvodnju“. Kao Hrvatsku prednost vidi turizam za koji smatra da bi ga trebalo bolje iskoristiti.

Marc Tarabella (S&D) iskazao je žaljenje za kvotama rekavši kako je Europa time propustila primjenjivati mehanizam za regulaciju. „Mlijeko s Novog Zelanda ne pripada na europsko tržište. Naša je greška što ne štitimo naše tržište. Kanađani primjerice imaju svoju cijenu i ne dopuštaju uvoz mlijeka. Uvoze sir, no mlijeko ne“, rekao je belgijski zastupnik Tarabella.

Izaslanik Grada Zagreba Emil Tuk zahvalio je zastupnici Petir i delegaciji što su posjetili gospodarstvenike s područja Grada Zagreba na čijoj površini od 64.000,00 ha gotovo 2/3 površine čine poljoprivredna zemljišta i šume. Tuk je rekao da u Gradu Zagrebu imaju registrirana 5523 obiteljska poljoprivredna gospodarstava i 453 trgovačka društva, obrta i zadruge te da oni obrađuju poljoprivrednu površinu od 7.388 hektara dok je na području Grada Zagreba evidentirano 2464 mliječnih grla. „Hvala vam na brizi za naše proizvođače i nadamo se da će ovaj vaš posjet doprinijeti napretku stočarstva na cijelom području Republike Hrvatske“, naglasio je Emil Tuk. 

  • Avatar
    ministar 20. Rujan 2017. u 21:41 staro meso je dobro za probavu ,ne deblja,klasičnog mirisa...jedu ga i turisti..
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje