Inicijative

Petir traži potpore za proteinske usjeve

Agrovijesti
Mahunarke Fotografija: Pixabay
Pitanje udjela proteina u hrani za životinje i ovisnost europske poljoprivredne proizvodnje o uvozu proteina za prehranu životinja jedan je od važnih poznatih problema europske poljoprivrede danas. Od početka 2001. Europska unija povećala je svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23 % samodostatnosti na 35-40 % samodostatnosti u 2015.

Posljednjih godina mahunarke u europskoj poljoprivredi, energetici, ali i prehrani dobivaju sve više na važnosti, a dokaz tomu je i činjenica da je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda proglasila 2016. godinu međunarodnom godinom mahunarki. Njihovu je važnost prepoznao i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta koji je u utorak 20. ožujka u Bruxellesu usvojio nacrt izvješća Europske strategije za promicanje proteinskih usjeva – Poticanje proizvodnje proteinskih kultura i mahunarki u europskom poljoprivrednom sektoru.

Pitanje udjela proteina u hrani za životinje i ovisnost europske poljoprivredne proizvodnje o uvozu proteina za prehranu životinja jedan je od važnih poznatih problema europske poljoprivrede danas. Od početka 2001. Europska unija povećala je svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23 % samodostatnosti na 35-40 % samodostatnosti u 2015. To jest napredak, ali ne dovoljan. S ciljem daljnjeg smanjivanja toga deficita zastupnici u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj ovim izvješćem nastoje potaknuti Komisiju da poduzme potrebne mjere kako bi se ta ovisnost o uvozu proteina, često GMO porijekla, što prije smanjila.

U okviru toga izvješća prihvaćeno je i 39 amandmana hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir kojima se zalaže za razvoj lokalnih i regionalnih lanaca proizvodnje i prerade bjelančevina udruživanjem proizvođača te bližom suradnjom između proizvođača žitarica i uzgajivača kroz ugovore o nabavi i razmjeni, izgradnjom decentraliziranih malih i srednje velikih bio/rafinerijskih postrojenja kako bi razmjenjivali znanja o odgovarajućim vrstama mahunarki, rotaciji usjeva i tlima te smatra u tom smislu korisnim da se putem ZPP-a preuzme rizik za one koji ulaze u kratke lance opskrbe hranom i hranom za životinje na bazi proteina. Izvješće naglašava koristi izravnih ugovora između uzgajivača i proizvođača stočne hrane.

U izvješću se, nadalje, naglašava važnost biljnih bjelančevina koje su u središtu pitanja o sigurnosti hrane, hranjivim namirnicama i krmivu, obnovljivoj energiji, okolišu i klimatskim promjenama. One su neophodne za život te su prisutne u svoj hrani, kako za ljude tako i za životinje. Izvješće upozorava na značaj proizvodno vezanih plaćanja koja su pokrenula proizvodnju proteinskih usjeva u nekim državama članicama.

Zastupnica Petir, među ostalim, smatra da je potrebno potaknuti promicanje proizvodnje bjelančevina visoke kvalitete i bez GMO-a poboljšanjem njihove sljedivosti i označivanja jer postoji sve veći interes europskih potrošača za proizvode koji ne sadržavaju GMO. Uz navedeno usvojen je i amandman zastupnice Petir kojim je predložila da se u sustave ratarskih kultura i krmnog bilja ponovno uvedu bjelančevine biljnog podrijetla kao što su soja, lupina, bob, grašak te usjevi kao što su djetelina i mnoge druge mahunarke.

Zastupnica Petir se zalaže za preispitivanje odredbi kojima je uveden bescarinski uvoz proteina iz trećih zemalja te sporazuma kojim je dogovoreno ograničenje potpore za vlastitu domaću proizvodnju uljarica i proteina. Smatra da to treba promijeniti i da veći naglasak treba staviti na domaću proizvodnju proteina, stoga se zalaže da se u okviru Zajedničke poljoprivredne politike uvede izravna potpora za proteinske usjeve.

Nakon velike podrške Izvješću u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj očekuje se i glasovanje o izvješću na sljedećoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Početkom ove godine zastupnica Petir je u Čakovcu sudjelovala na panelu „Kako stvoriti dugoročno održivi sustav proizvodnje hrane u Hrvatskoj“ u okviru treće poljoprivredne konferencije “Upravljanje znanjem u poljoprivredi“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA. Konferencija je bila posvećena upravo mahunarkama u promociji održive poljoprivrede i sigurnosti hrane, kako onih za ljudsku ishranu (grah, grašak, soja, bob, leća, slanutak itd.) tako i krmnih mahunarki za stočnu ishranu. Tom je prigodom Petir ukazala na deficitarnost u proizvodnji proteina za hranu za životinje jer i „danas ovisimo o uvozu te nemamo nikakvu strategiju za razliku od, primjerice, Kine koja je postala najveći svjetski uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti našu opskrbu proteinima“. Ona je izdvojila i pozitivan primjer provedbe projekta 'Dunav soja' kojem je cilj proizvesti dovoljno domaće soje koja je GMO free.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje