Regija glavno tržište za piletinu iz BIH

Piletina iz BiH čeka otvaranja tržišta EU, a posebno hrvatskog tržišta

Agrovijesti
Piletina Fotografija: Thinkstock
Analiza podataka za zadnjih deset godina otkriva da još nije dostignut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 milijuna KM ostvarenog izvoza", rekla je Tijana Muhamedagić, tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede STK BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru peradarstva u prošloj godini iznosila je 165 posto i na rekordnoj je razini, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

U 2017. godini je vrijednost izvoza iznosila 55,5 milijuna maraka, što je za pet posto više nego godinu ranije, dok je u zemlju uvezeno 34 milijuna KM, za milijun više nego 2016. godine.

Ipak, i pored rekordne postotne pokrivenosti, gledajući u novcu, ovo nije bila najbolja godina.

"Analiza podataka za zadnjih deset godina otkriva da još nije dostignut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 milijuna KM ostvarenog izvoza", rekla je Tijana Muhamedagić, tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede STK BiH.

Dodaje kako se izvoznici nadaju i skorom formalnom odobrenju EU za izvoz peradarskih proizvoda iz BiH na tržište Unije, što bi trebalo da dondese poticaj daljnjem razvoju ovog sektora.

Ona smatra da kompanijama iz ovog sektora treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu sudjeluje sa 72 posto vrijednosti.

Nakon toga slijedi meso sa 19 posto, zatim jaja u postotku od sedam posto  te živa perad koja u ukupom izvozu zauzimaju dva posto. .

Muhamedagić je napomenula kako je primjetno i povećanje u broju tržišta, koji je porastao sa 10 na 21, što, kako je rekla, potvrđuje konkurentnost i kvalitet proizvoda iz BiH, koji se danas mogu kupiti na tržištima Europe, Azije i Australije. A kada je domaća perad u pitanju, regija je glavno izvozno tržište.

Gledajući po zemljama, BiH 98 posto svega što izveze u ovom sektoru šalje u Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Ostatak od dva posto  završava uglavnom na tržištu Sirije, Vijetnama, Turske, Koreje, Australije, Katara.

Trendovi pokazuju kako je najveći proboj napravljen na tržištu Crne Gore, gdje je izvoz uvećan za skoro dva milijuna maraka, ili 24 posto u odnosu na 2016. godinu. Sa druge strane, najveći pad je zabilježen kod Kuvajta, gdje je izvoz potpuno obustavljen, a prije dvije godine je iznosio nešto više od milijun maraka.

Češka je prema BiH ostvarila najveći rast uvoza, a iza nje su Srbija, Poljska, Švedska i Njemačka.

Feđa Begović iz USAID/Švedska Farma dva projekta ukazuje na to da samo prije jednog desetljeća situacija u ovom sektoru nije bila ni slična današnjoj.

"Usporedbe radi, prije 10 godina u ovom sektoru smo imali deficit i pokrivenost uvoza izvozom od samo 68 posto", kazao je on i dodao da je ovaj trend rasta nastavljen zahvaljujući povećanju izvoza na tržišta Crne Gore, Makedonije i Kosova.

Ako se promatra količinski, sektor peradarstva je ostvario za oko 1.000 tona manji izvoz nego u 2016. godini, ali je zahvaljujući izvozu proizvoda sa dodatnom vrijednošću, njegova vrijednost rasla.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje