Poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva

Plenković: Svaki euro kroz Projekt Slavonija ulažemo u razvoj istoka Hrvatske

Agrovijesti
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL
Veliki potencijal rasta i razvoja seoskog i kontinentalnog turizma na istoku Hrvatske

Premijer Andrej Plenković u intervjuu "Glasu Slavonije" u subotu rezimirao je aktualne društvene, političke i gospodarske teme godine na izmaku, ocijenio je da rezultati koje postiže Vlada pokazuju da odgovornom politikom   pobjeđuju destrukciju i populizam koje nudi oporba, te istaknuo da se kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem želi iskoristiti svaki euro, za ravnomjerni razvoj istoka Hrvatske koji je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i zaslužuje dodatni Vladin angažman.

 Podsjetio je da je koncept Projekta Slavonija za financiranje razvoja pet slavonskih županija, prvi put javno predstavio u kolovozu 2016. u Osijeku.

 "Želimo iskoristiti svaki euro koji je na raspolaganju za pružanje ruke ravnomjernom razvoju istoka Hrvatske - područja koje je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i koje je zaslužilo naš dodatni angažman. U dvije godine uspjeli smo ugovoriti čak 8,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava, od čega je već isplaćeno 2,6 milijardi kuna za razvojne projekte u pet slavonskih županija. I posljednja sjednica Savjeta za Slavoniju u Pakracu jasno je pokazala da suradnja sa slavonskim županijama, gradovima i općinama donosi konkretnu korist. Dodatno, u regionalni razvoj Hrvatske u tri godine ulažemo 1,3 milijarde kuna iz državnog proračuna – što je šest puta više nego u cijelom mandatu bivše SDP-ove vlade", rekao je premijer Plenković.

 Naglasio je da su prioriteti podizanja konkurentnosti slavonskog gospodarstva, razvoj prehrambeno-prerađivačkog i drvno-prerađivačkog sektora, informacijsko-komunikacijske tehnologije, zdravstva i kontinentalnog turizma.

  "Učinci poreznog rasterećenja, mjera demografske revitalizacije, rekordnih ulaganja u programe zapošljavanja, kao i stambenog zbrinjavanja mladih obitelji posebno su izraženi upravo u Slavoniji", dodao je.

Veliki potencijal rasta i razvoja seoskog i kontinentalnog turizma na istoku Hrvatske 

 Upitan koliko će Vlada dodatno ulagati u razvoj kontinentalnog turizma i tomu prilagođavati zakonske propise, premijer Plenković podsjetio je kako je s oko 19,5 milijuna dolazaka, 105 milijuna noćenja i očekivanim ukupnim prihodima od 12 milijardi eura, 2018. godina za Hrvatsku bila najuspješnija turistička godina u povijesti.

 Međutim, dodao je, hrvatski turizam ne smije biti ograničen samo na obalu, plaže i more.

 "Upravo razvoj seoskog i kontinentalnog turizma ima velik potencijal rasta na istoku Hrvatske. Razvoj specijalnih oblika agroturizma, zdravstvenog i kulturnog turizma te bogata ponuda gastronomije, autohtonih proizvoda, tradicije i prirodne baštine Slavonije uklapa se u koncept kvalitetnog i održivog cjelogodišnjeg turizma. Zato je odlično što će se Dani hrvatskog turizma 2019. održati na području Slavonije, Baranje i Srijema jer time prepoznajemo da Slavonija može pridonijeti razvoju cjelokupnog hrvatskog turizma", dodao je.

 Premijer je istaknuo da je u razvoj turizma na području Slavonije, Baranje i Srijema u protekle dvije godine uloženo 38 milijuna kuna.

 Podsjetio je da je u slavonskim županijama u ovoj godini ostvareno pet posto više dolazaka i devet posto više noćenja nego 2017., dodavši da će Vlada nastaviti s promocijom, poticanjem suradnje i razradom turističkih sadržaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva

  Plenković je naglasio i da je poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva, da je Hrvatska bogata plodnom zemljom i imamo vrijedne ljude koji imaju potrebna znanja i vještine za proizvodnju zdrave hrane za Hrvatsku i izvoz.

  Naglasio je da se poljoprivredni poticaju sada isplaćuju na vrijeme, te da je Vlada povećala izdvajanja iz državnog proračuna za poljoprivredu na 7,7 milijardi kuna u 2019., od čega je 5,4 milijarde kuna iz fondova EU-a.

  Na taj način potičemo primarnu proizvodnju i investicije u prerađivačke pogone, rekao je premijer, procijenivši da će i posljednji val poreznih rasterećenja kroz smanjenje PDV-a za svježe voće, povrće, meso, ribu i druge proizvode te na repromaterijal i rasadni materijal, kao i na povezane usluge isporuke živih životinja, imati dobre učinke na sektor.

 Naglasio je i kako su nositelji hrvatske poljoprivrede mala poljoprivredna gospodarstva, čiji je položaj Vlada osnažila donošenjem novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i brojnim razvojnim projektima kroz Program ruralnog razvoja.

 Planira se i gradnja hladnjača kao pokretača udruživanja hrvatskih proizvođača, a ujedno se želi unaprijediti sustav navodnjavanja, rekao je Plenković.

  Cilj je Vlade, dodao je, snažno hrvatsko selo, zdrava hrana po pristupačnim cijenama i konkurentna poljoprivreda u kojoj udruženi poljoprivrednici bolje živjeti od svog rada i ravnopravno sudjelovati na tržištu.

 Istaknuo je da žele motivirati mlađe, obrazovane generacije da se bave poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim područjima Hrvatske i zasnivaju obitelji.

 "Zato posebno raduje što smo u petak potpisali novih 113 ugovora vrijednih 732 milijuna kuna za gradnju i obnovu dječjih vrtića u cijeloj Hrvatskoj", naglsio je premijer Plenković.

Oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru, a Vlada i parlamentarna većina donijeli su niz važnih  odluka

 Komentirajući nedavne izbore za mjesnu samoupravu u Osijeku, gdje je HDZ ostvario najbolji rezultat dosad, osvojivši više od polovice zastupničkih mjesta u vijeća i četvrtima, te pobijede i u Otočcu i Zadru, predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković ocijenio je kako "uvjerljive pobjede na izborima za mjesnu samoupravu, kao i istraživanja javnog mnijenja, potvrđuju da građani prepoznaju rad stranke i pokazuju da je ovako profiliran HDZ – kao moderna stranka desnog centra usmjerena na važne teme hrvatskog društva – na dobrom putu".

 Plenković je naglasio da HDZ  provodi ozbiljnu politiku, što je, procijenio je, ključna razlika između vladajuće stranke i oporbenih stranaka.

 "Dok oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru i rušeći kvorum, naša vlada i parlamentarna većina u proteklih mjesec dana donijela je niz važnih odluka: Sabor je usvojio proračun za iduću godinu, potvrđen je prijedlog novih poreznih rasterećenja, povećana je minimalna plaća na 3000 kuna, usvojena je mirovinska reforma kao i zakoni o udomiteljstvu, tržištu kapitala, brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te Deklaracija o položaju Hrvata u BiH. Rezultati koje postižemo pokazuju da odgovornom politikom pobjeđujemo populizam i destrukciju koju nudi oporba, čime očito ni velika većina hrvatskih građana nije impresionirana", rekao je Plenković.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje