PO Tonkovac: Što uprihodim kao ratar, ulažem u voćarstvo

Agrovijesti
Fotografija:

Onaj tko u životu želi biti uspješan, mora biti poduzetan i spreman na izazove, govori nam Dražen Tonkovac, slavonski poljoprivrednik i načelnik općine Čepin u Osječko-baranjskoj županiji. Nije još kročio ni u četrdesetu, a iza njega je 25 godina rada na zemlji, ali i osam godina 'staža' u politici pa sada 'ganja' svoj treći načelnički mandat. 

Poljoprivredom se, kaže, bavi otkako zna za sebe. Zavolio ju je uz ujaka Freda kojemu je preko ljetnih praznika pomagao obrađivati zemlju u plodnoj čepinskoj ravnici. svoju je ratarsku priču započeo prije dvadesetak godina osnovavši OPG, koji je nekoliko godina kasnije preimenovao u poljoprivredni obrt. 

-OPG-ovi tada nisu mogli zapošljavati radnike nego su raditi mogli samo članovi obitelji pa mi je obrt više odgovarao - objašnjava Tonkovac koji na 400 hektara zemlje danas uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, kukuruz, pir, suncokrete, šećernu repu... 

-Prinosi su zadovoljavajući jer imamo najmoderniju tehnologiju i opremu. Svake godine ulažemo u zemlju i skrbimo o njoj. Dižemo humus i ph tla te ulažemo u drenažu i analizu tla... Briga o zemlji je na najvišoj mogućoj razini - iznosi Tonkovac koji se uz ratarstvom bavi i voćarstvom. Svoje je prvi voćnjak posadio 2008. 

-Što uprihodim kao ratar, ulažem u voćarstvo. Imam pet hektara pod jabukom, dva pod trešnjama i dva pod šljivama, 35 hektara višnje i 55 lijeske. Nasadi su moderni, s navodnjavanjem i zaštitom leda - ističe on. Usprkos zaštiti, ni njegove voćnjake nije zaobišao mraz. 

-Ima štete, kao i u susjednim općinama koje će proglasiti elementarnu nepogodu. marelica je totalno uništena, kod šljive i šećerne repe biti će štete najmanje 50%, one jabuke koje su procvjetale, mraz je potpuno 'spalio'. Bit će štete, ali srećom ne kao prošle godine - navodi. Mraz je lani, nastavlja, uništio gotovo sve. Uz mraz koji već drugu godinu hara po voćnjacima, ne jenjava ni koronakriza. 

-U voćnjacima imamo sezonske radnike koji se nećkaju raditi zbog korone pa smo morali dići cijene kako bismo ih privukli. Radnike motiviramo višom cijenom rada jer u poljoprivredi nema sutra. Gnojidba, prskanje, žetva, sve se mora odraditi u pravom trenutku, inače si propao. U godinu i pol podigli smo radnicima plaće i za 30 posto, no i cijene proizvoda su otišle gore - objašnjava nam svoju poslovnu filozofiju Tonkovac. I bez korone, kaže, svake godine je sve neizvjesnije zbog klimatskih promjena. 

-lani smo imali mraz u travnju, a snijeg je povaljao pšenicu. Prošle samo godine sijali u travnju. Sada će svibanj i još nismo posijali jer čekamo da zatopli. Nekad su u poljoprivredi postojali datumi koji smo se držali, toga danas više nema, sve se promijenilo. Evo, primjerice, pravi snijeg u Slavoniji nismo imali već godinama, a on ne samo da štiti biljke već i obnavlja razinu vode u tlu - govori Tonkovac koji uspješno koristi Mjere 4.1 i 5.2.1 u svojim voćnjacima. zadovoljan je i korisnik Adriatic osiguranja. 

-U Adriaticu sam osiguran dugi niz godina. zadovoljan sam jako jer su krajnje korektni. Kada bude nepogoda, svaki puta su s nama u poljima, štetu procjenjuju realno i svaki puta za zajedničkim stolom pronađemo najbolje rješenje. Korektni su i oko isplate, nema natezanja i svaki puta izađu u susret nama poljoprivrednicima - veli Čepinac. U zadnje dvije godine, dodaje, dijelu slavonskih ratara je lakše jer je otkupna cijena pšenice porasla.

-U zadnje dvije godine, cijene se stabiliziraju. Posljednjih 25 godina cijena pšenice je bila kuna za kilogram, a u dvadeset godina cijene svega ostaloga su otišle i do tri puta gore. Porasle su plaće radnika, cijena mehanizacije, gnojiva, jedino je cijena pšenice bila ista, odnosno neznatno je porasla. Srećom i gorivo je posljednje dvije godine jeftino pan se uz velike prinose i normalne cijene i da nešto zaraditi - upućuje nas u stanje stvari načelnik općine. Kao političar, nije posve zadovoljan načinom na koji se upravlja poljoprivredom u Hrvatskoj.  

-Mala smo zemlja sa svega 1,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Još bi ih se dio moglo prilagoditi za stočarstvo pa bi onda imali 2,5 milijuna hektara pod poljoprivredom. To su ozbiljne poljoprivredne površine, a ključ je u spajanju Slavonije i Dalmacije, odnosno zelene i plave Hrvatske, ali to se odvija sporo i u tome je najveći problem. Hrvatska je turistička zemlja i kao takva bi trebala jače brendirati svoje proizvode. Za potrebe turizma uvozimo meso iz Brazila, a naše je meso koje je kvalitetnije od uvoza se izvozi. Vlada i nadležna ministarstva moraju donijeti strategiju potrošnje naših proizvoda kako bi se naši proizvodi plasirali kroz turizam, a ne kako je sada praksa da hotelijeri iznose dobit iz države. Trenutno je to na simboličnoj razini - objašnjava. Zbog toga se, dodaje, i počeo baviti politikom. 

-Naš je poljoprivredni obrt uspješan. Nikome nismo dužni, imamo svoje trajne nasade, vozni park i zaposlenike. Zbog toga sam osjetio potrebu da svoje poduzetničke uspjehe prenesem i drugima, da napravim nešto za čitavu zajednicu. Džabe mi je vlastiti uspjeh ako je moja okolina nesretna. Zato sam se kandidirao na izborima i već dva mandata moj tim i ja ostvarujemo sjajne rezultate u Čepinu zbog kojih smo nagrađeni povjerenjem birača - ističe Tonkovac, bivši HSS-ovac, a sada nezavisni kandidat koji je uvjeren da će u svibnju izboriti svoj treći načelnički mandat. 

Sadržaj pripremljen u suradnji s Adriatic osiguranjem.