Autohtoni proizvodi

Počinje zaštita ličkoga sira škripavca

Agrovijesti
Lički sir škripavac Fotografija: HPA
Lokalna akcijska grupa Lika je, u suradnji s Udrugom malih proizvođača sira Ličko-senjske županije Lički škripavac, pokrenula postupak zaštite ličkoga škripavca zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, najprije na hrvatskoj, a kasnije i na europskoj razini.

U tijeku je priprema dokumentacije za natječaj Ministarstva poljoprivrede, kojim će se osigurati novac za izradu specifikacije ličkoga škripavca, najvažnijega dokumenta u postupku zaštite. Planira se i priprema znanstveni skup s temom o sirarstvu.

LAG Lika prijavio je i projekt Integralni razvoj Like - brendiranje nematerijalne kulturne baštine kroz autohtone ličke proizvode (sir škripavac) na HEP-ov natječaj Svjetlo na zajedničkom putu. Njime se planira osigurati dio novca potrebnoga za edukaciju ugostiteljskih djelatnika o autohtonoj gastronomskoj ponudi područja te uspostaviti regionalni sustav kvalitete s oznakom Lika quality. HEP je za ovo izdvojio simboličnu svotu, iznos nije toliko važan koliko je važno pokrenuti i realizirati cijelu priču u vezi sa siroem škripavca, jednom od ličkih gastrovrijednosti.

Lički sir škripavac uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske

Priprema tradicijskoga ličkog sira škripavca poznata je u Lici, ali i u selima podno Velebita i Velike Kapele s primorske strane, što je široj javnosti manje poznato pa je ova vrsta sira često prezentirana kao lički škripavac. Ima potvrda pripreme škripavca i u nekim krajevima Gorskoga kotara i Korduna.

Naziv je ova vrsta sira dobila prema njegovome specifičnom svojstvu da škripi pod zubima dok je mlad. U pravilu se izrađuje iz kravljega mlijeka, a puno rjeđe iz ovčjega (proizvodili su ga oni koji su imali više ovaca). 

Škripavac se danas priprema u mnogim krajevima Like. Osim što se proizvodi u pojedinim obiteljima za vlastite potrebe, od devedesetih godina prošloga stoljeća, a još češće s dolaskom 21. stoljeća počinje proizvodnja škripavca u novootvorenim privatnim obiteljskim siranama i pojedinim seoskim domaćinstvima u Krasnu, Ogulinu, Josipdolu, Korenici, Lovincu, Smiljanu, Ličkome Lešću, Otočcu itd. U prilog tim tendencijama govore i inicijative za proizvodnju sira škripavca tijekom 2005. godine, u okviru poljoprivredne zadruge Velebitska degenija, osnivanjem udruga malih sirara Ličko-senjske županije Lički škripavac krajem 2006. godine, kao i projekti zaštite tradicijskih proizvoda s geografskim podrijetlom, među koje se ubraja i lički škripavac (poljoprivredna zadruga Lovinac, Frankopan  iz Brinja).

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje