Plastična ambalaža do 2030. pogodna za recikliranje

Pokreće se hrvatsko-slovenska platforma za plastični otpad

Agrovijesti
Otpad u moru Fotografija: UPA Rostrum Split
HKG i GIZ potpisali su pismo namjere kojim se obvezuju na postizanje održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom od plastike. Obje države nastojat će ispuniti ciljeve strategije EU za plastiku i kružno gospodarstvo - do 100% plastične ambalaže pogodne za recikliranje i/ili kompostiranje do 2030. godine.

Svake godine u Europi nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, a dio izvozi u strane zemlje. Od 1950. godine kada je proizvodnja plastike u svijetu iznosila milijun i pol tona, došli smo na 322 milijuna tona plastike proizvedene u 2015. godini koja je tako postala jedan od najvećih ekoloških problema današnjice. Hiperprodukcija plastike ima za posljedicu sve veću količinu plastičnog otpada i zagađenje mora te negativni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi jer se mikroplastika sve češće može pronaći i u hrani i piću. Pitanje zbrinjavanja plastičnog otpada u fokusu je javnih politika već nekoliko godina te se sve glasnije zahtijeva proizvodnja plastike pogodne za daljnju preradu.

„Industrija plastike svjesna je problema otpada, želi biti proaktivna i nuditi rješenja koja su dobra za okoliš, ali uz što manju gospodarsku štetu. Danas je važno sačuvati svako radno mjesto pa kod donošenja odluka treba i o tome voditi računa. Upravo je to razlog osnivanja platforme za otpad od plastike“, istaknula je direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić na 13. međunarodnoj konferenciji Europska strategija za plastiku – obveze sudionika u lancu vrijednosti, održanoj u Brdu pri Kranju.

Naglasila je da je za prijelaz na kružno gospodarstvo nužna uspostava suradnje u lancu vrijednosti. „Komore mogu značajno pridonijeti umrežavanju jer sva strukovna udruženja djeluju u našim institucijama, što je prilika da se uspostavi komunikacija o ovom zahtjevnom zadatku“, poručila je Kesić Šapić.

Na konferenciji je, između ostalog, potpisano i pismo namjere između HGK i Gospodarske zbornice Slovenije putem kojeg su se obvezale na postizanje održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom od plastike. Zacrtano je da će obje države nastojati ispuniti ciljeve strategije EU za plastiku i kružnog gospodarstva i to rješenjima za zbrinjavanje plastičnog otpada prilagođenim pojedinim proizvodima– identificiranjem, redizajniranjem i zamjenom problematične plastične ambalaže, uspostavljanjem povrata ambalaže te prikupljanjem i gospodarenjem plastičnim otpadom na način koji omogućava njegovu efikasnu obradu, uz povećanje udjela reciklirane plastike u novim proizvodima. Cilj je doći do 100 posto plastične ambalaže koja se može reciklirati i/ili kompostirati do 2030.

Podsjetimo, Europska komisija je u siječnju 2018. predložila, a Europski parlament u rujnu iste godine usvojio strategiju za plastiku kojom se traži da plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje na tržištu EU do 2030. godine. To znači da je potreban bolji dizajn proizvoda, ali i postavljanje mjera za poticanje tržišta za recikliranu plastiku koje uključuju kontrolu standarda za sekundarnu plastiku, poticanje certificiranja kako bi se stvorilo povjerenje između industrije i potrošača, uvođenje obveznih pravila za minimum udjela recikliranog materijala u proizvodima te poticanje država članica da razmisle o smanjenju PDV-a na reciklirane proizvode.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje