Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba

Poljoprivreda i oranje važni su za Zagreb jer grad na hranu troši više od 6 milijardi kuna

Agrovijesti
Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić Fotografija: Agrobiz
Uoči 15. Državnog prvenstva u oranju koje se ovaj vikend održava u Kupinečkom Kraljevcu pod pokroviteljstvom grada Zagreba, s gradonačelnikom Milanom Bandićem smo razgovarali o značaju poljoprivredne proizvodnje u gradu.

Zbog čega ste odlučili da Državno prvenstvo u oranju ove godine bude u Zagrebu? Gdje će se održati  i što će Zagreb od te manifestacije imati?

Grad Zagreb i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo već duži niz godina podržavaju rad Udruge orača Grada Zagreba te tako promoviraju oranje kao najvažniju agrotehničku operaciju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno obradi tla. Sustavne edukacije orača na županijskim i državnim natjecanjima u oranju su iznimno važne za uspješniju i učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredna gospodarstva sa zagrebačkog područja konstantno ulažu u modernizaciju poljoprivredne mehanizacije, a u čemu im financijski značajno pomaže Grad Zagreb s mjerama pomoći  u sklopu svoje agrarne politike. Prvo natjecanje orača u Hrvatskoj je održano upravo u Zagrebu, na površini ondašnjeg vrtlarskog poduzeća Žitnjak prije 60 godina, točnije 4. kolovoza 1957. Unatoč ondašnjoj slaboj opremljenosti poljoprivrednih gospodarstava s traktorima, natjecanje je bilo uspješno. Državno natjecanje u oranju jedna je od najvažnijih i najposjećenijih poljoprivrednih i ruralnih manifestacija u Hrvatskoj koja promiče kvalitetu oranja radi povećanja kvalitete i prinosa poljoprivrednih kultura. Na prijedlog Udruge orača, nastavno na aktivnosti kojima grad stimulira oranje te zbog činjenice da se obilježava šezdeseta godišnjica održavanja prvog natjecanja Hrvatske u oranju u Zagrebu, Grad Zagreb je prihvatio domaćinstvo i pokroviteljstvo nad održavanjem 15. Državnog natjecanja u oranju od 1. do 3. rujna 2017. u Kupinečkome Kraljevcu.

 

Koliko je na gradskome području poljoprivrednih površina, koliko OPG-ova te što se najviše proizvodi i u kolikim količinama?

Poljoprivredno zemljište čini 1/3 površine Zagreba ili gotovo 23 000 ha. Poljoprivredna proizvodnja danas je smještena na 14 300 ha, a najvećim je dijelom koncentrirana u sjeveroistočnome i južnome dijelu Zagreba, odnosno u njegovome ruralnom dijelu. Broj poljoprivrednih gospodarstava  registriranih u Gradu Zagrebu na početku ove godine je iznosio  5974  (od čega su 5523 obiteljska poljoprivredna gospodarstava i 453 trgovačka društva, obrta i zadruge).  Gospodarstva koja su evidentirana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava obrađuje poljoprivrednu površinu od 7388 hektara. Najviše je trajnih nasada  - voćaka na 258 ha, 99,2 ha vinograda, 5108,37 ha oranica na kojima su zasijane tradicionalne ratarske kulture, npr.  kukuruz, ječam, djetelinske travne smjese,  a u porastu su površine s jagodama i s ekološkom proizvodnjom općenito. Gledano po vrijednosti uzgojenih poljoprivrednih kultura, povrtlarska proizvodnja u zaštićenim prostorima i na otvorenome te proizvodnja jagoda su pri samome vrhu.

Na koji način Grad Zagreb pomaže poljoprivrednike, koliko godišnje izdvaja za potpore za različite programe?

  U trogodišnjem, prijelaznom razdoblju 2013. –  2015., Grad Zagreb  je proveo 6 natječaja za potpore investicijskim ulaganjima i mjerama očuvanja, gdje je  za 1344 prijave i 393 korisnika odobreno  25.019.578 kuna, a isplaćeno je 23.461.168 kuna (93,7%). U 2016. za potpore male vrijednosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji je odobreno  11.585.384,11 kuna, a isplaćeno je 11.193.471,40 kuna za 134 korisnika. U tekućoj 2017. također je raspisan još jedan natječaj za potpore male vrijednosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a na koji su predana 223 zahtjeva i  koji su u fazi obrade.

Koliko se u Zagrebu godišnje (u kunama) potroši hrane, a koliko je od toga iz vlastite proizvodnje (s područja grada)?

 Prema podacima DZS u strukturi osobne potrošnje izdaaci za hranu i bezalkoholna pića po stanovniku u Republici Hrvatskoj godišnje se kreće nešto više od 8.000 kuna,  tj.  8.183 kuna  ili po kućanstvu  24.001 kuna.  Na temeljem tih podataka, godišnja potrošnja hrane i bezalkoholnih pića na 790.000 Zagrepčana bi bila 6.464.570.000 kuna. Koliki je novčani udio  u toj sumi iz vlastite proizvodnje sa zagrebačkog područja teško je znati.

Jeste li  ikada vozili traktor te jeste li sudjelovali u poljoprivrednim radovima?

Da, imao sam priliku voziti traktor. A rad u polju, uglavnom na uzgoju duhana, bila je jedna od mojih redovitih obveza od najranije mladosti pa sve do odlaska na fakultet. Danas pak koristim svaku priliku da dio slobodnog vremena kojega nikada nemam dovoljno, provedem na našem oglednom vrtu na Savici. Uživam u svakome trenutku jer rad na zemlji, premda težak, odmara i oplemenjuje.

Koliko je već danas u Zagrebu urbanih vrtova, kolike su površine, koliko je korisnika i kako se projekt pokazao?

Od donošenja Zaključka o provedbi projekta Gradski vrtovi u travnju 2013. do danas je uređeno i opremljeno 12 gradskih vrtova s 2090 vrtnih parcela  površine od cca 22,21 ha. Radi realizacije projekta Gradski vrtovi na obradivom zemljištu Grada Zagreba građanima je omogućena proizvodnja hrane (povrće, jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe. Projekt je primjer održivog korištenja gradskog zemljišta čime je unaprijeđena prostorna kvaliteta i funkcija zagrebačkog urbanog središta, a usporedno se poboljšava kvaliteta življenja naših građana. Gradski vrtovi građanima nude kvalitetniji život u socijalnome, ekonomskom i zdravstvenom smislu. Nude zdraviju prehranu utemeljenu na organskoj proizvodnji i obradi zemljišta, a poboljšavaju i kućni proračun. Gradski vrtovi omogućuju građanima da stvar preuzmu u svoje ruke i da barem dio prehrane osiguravaju vlastitim trudom.

Jesu li u planu novi urbani vrtovi?

Interes građana za vrtne parcela je i nadalje izrazito velik te želimo urediti još površina za gradske vrtove. Intenzivno radimo na pronalaženju prikladnih površina u vlasništvu Grada Zagreba. Planira se uređenje i opremanje novog gradskog vrta u Gradskoj četvrti Podsused–Vrapče, na lokaciji Susedsko polje s oko 40 vrtnih parcela na površini od cca 3 500 m2.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje