Analiza Svjetske banke:

Poljoprivreda ima potencijal! Mnogo je malih proizvođača, a niska razina udruživanja

Agrovijesti
Tolušić obišao poljoprivrednike Fotografija: Ministarstvo poljoprivrede
„Izrada strateških dokumenata uz pomoć međunarodnih stručnjaka je hvale vrijedna, no nadajmo se da ti dokumenti neće ostati mrtvo slovo na papiru te da ćemo uspjeti u njihovoj provedbi, a sve u cilju izgradnje konkurentnog, inovativnog, snažnog i uspješnog domaćeg poljoprivrednog sektora, kaže Goran Buturac stručnjak s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Prvi rezultati dubinske analize koje su proveli stručnjaci Svjetske banke, pokazuju da strukturna transformacija poljoprivrede ide u dobrom smjeru i da bi trebala potaknuti rast te stvoriti nova radna mjesta. Ministarstvo poljoprivrede ugovorilo je sa Svjetskom bankom za 2,5 milijuna eura izradu strategije, a ona će biti financirana EU iz tehničke pomoći.

Stručnjaci Svjetske banke zaključili su da poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju golem potencijal rasta i razvoja te da transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom u EU, ide u dobrom smjeru. Sektor ima prednosti koje se mogu iskoristiti za rast i razvoj, uključujući neograničen pristup tržištu EU.

Međutim, Hrvatska je još uvijek ovisna o uvozu, a poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama i rijetko se udružuju, što ih čini manje konkurentnima, stoji u analizi. Hrvatska je konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, uključujući žitarice i uljarice (suncokret, soja), a u proizvodima visoke vrijednosti ograničena je na mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda. U Hrvatskoj postoji mnogo malih proizvođača i niska razina udruživanja proizvođača, uz ograničenu povezanost s tržištem, dok je prerađivačka poljoprivredno-prehrambena industrija koncentrirana.

Ulaganja u hrvatsku poljoprivredu gospodarski su opravdana, a procjene su da ulaganje od milijun dolara u proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača), ističu. Javni izdaci za poljoprivredu su na razini oko 1,3 % BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju poljoprivrednici na EU sredstva otpada oko 65 %. Potpora dohotku (kroz izravna plaćanja) predstavlja 40 % dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava, za razliku od 30 % prosjeka EU-28.

Član upravnog odbora HPK Matija Brlošić kaže kako je analiza dobra, no da nam treba jasna strategija što želimo i kako proizvoditi. Našu poljoprivredu uništile su sve dosadašnje politike, favoriziranje velikih sustava te nekontrolirani uvoz koji je uništio prerađivačke kapaciteti. Mi izvozimo pšenicu, a uvozim pekarske proizvode što nije dobro, ističe.

„Izrada strateških dokumenata uz pomoć međunarodnih stručnjaka je hvale vrijedna, no nadajmo se da ti dokumenti neće ostati mrtvo slovo na papiru te da ćemo uspjeti u njihovoj provedbi, a sve u cilju izgradnje konkurentnog, inovativnog, snažnog i uspješnog domaćeg poljoprivrednog sektora, kaže Goran Buturac stručnjak s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Dr. sc Goran Buturac, Ekonomski institut Zagreb

U poljoprivredu je investirano jako puno novca, ali su potpore odlazile u krive ruke i bilo je previše manipulacija i prevara. Potpore nisu išle pravi proizvođačima, kaže Brlošić koji smatra kako država mora imati posebne programe za OPG do 50 hektara koje treba jače poticati, a nešto i one do 100 ha. Svima iznad toga je potrebno ograničiti potpore. Dodaje kako vjeruju da bi u novom ZPP poljoprivreda mogla doživjeti napredak, ali najviše zbog toga je će potrošnju novaca jače kontrolirati EU.

Sukus prvih dubinskih analiza Svjetske banke dobrim dijelom potvrđuje rezultate prethodnih istraživanja domaćih stručnjaka. U sveobuhvatnoj analizi koju smo proveli prije nekoliko godina potvrđena je hipoteza o strateškom značaju sektora.. Iako, veličinom manji u odnosu na Svjetsku banku, izračun našeg multiplikatora je potvrdio ne samo izravne učinke na ukupno gospodarstvo, već i na razvoj ostalih sektora poput papirne industrije (proizvodnja ambalaže), trgovine, turizma…, kaže Buturac.

Stručnjaci Svjetske banke tvrde kako je „Hrvatska ovisna o uvozu hrane“. Nažalost paradoks proizlazi iz činjenice da usprkos postojanju svih prirodnih, ljudskih i inih resursa, Hrvatska se u prethodnim razdobljima sama učinila ovisnom o uvozu hrane, dodaje.

Poljoprivredi je danas potrebna više no ikada, vizija s jasno definiranim ciljevima i prioritetima razvoja. U tome je nezaobilazna uloga uvođenja novih tehnologija i inovacija u proizvodne procese. Uloga države je da osigura ambijent pogodan za nova ulaganja, poglavito mladih poljoprivrednika. Također, da u skladu s vizijom i ciljevima osigura transparentan i učinkovit sustav potpora te da osigura poštenu tržišnu utakmicu, u kojoj neće biti nikakvog prostora za podređen položaj domaćih proizvođača. Nezaobilazna uloga države je i u doprinosu kvalitetne edukacije poljoprivrednika i uspostavi istraživačkih centara koji će stručnim znanjima biti potpora poljoprivrednim proizvođačima u izgradnji konkurentnih proizvodnih procesa, zaključuje.

Koje županije najviše dobivaju potpora

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Zanimljiv je zaključak da je učinak mjera ruralnog razvoja na konkurentnost veći od onoga koji imaju izravna plaćanja, dok su istovremeno ekonomski najuspješnija gospodarstva koja potporu u obliku izravnih plaćanja kombiniraju s ulaganjima financiranim kroz ruralni razvoj (PRR). Županije koje primaju najveće udjele ukupnih potpora su Osječko-baranjska (16,5 %), Vukovarsko-srijemska (8,9 %), Virovitičko-podravska (7,8 %) i Bjelovarsko-bilogorska (7,2 %). Te županije zajedno primaju više od 40 % javnih transfera u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje