Fina podaci

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 1,1 milijardu kuna duga i udjelom blokade od 7,3 %.

Agrovijesti
Blokada, financijska kriza Fotografija: Pixabay
Prosječan se dug povećao od 3,5 % u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu do 70,7 % u poslovanju nekretninama, 82,8 % u području umjetnosti, zabave i rekreacije i 101,2 % u području javne uprave i obrane; obveznom socijalnom osiguranju.

Prema stanju na dan 31. kolovoza 2017. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 39,2 % prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (6,1 milijarda kn), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. ž

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na dan 31. kolovoza 2017. g. odnosilo 3,2 milijarde kuna ili 20,6 % ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva sa 3,0 milijarde kuna duga i udjelom od 19,2 %. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 1,8 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 11,6 %, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na četvrtom, sa 1,5 milijardi kuna duga i udjelom od 10,0 %, a slijedi poslovanje nekretninama sa 1,5 milijardi kuna duga i udjelom od 9,4 % te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 1,1 milijardu kuna duga i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 7,3 %.

Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,12 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 0,85 milijuna kuna u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, 0,86 milijuna u području javne uprave i obrane; obveznom socijalnom osiguranju, 0,88 milijuna u građevinarstvu, 0,98 milijuna u području rudarstva i vađenja, 1,33 milijuna u području umjetnosti, zabave i rekreacije, 1,42 milijuna u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 1,59 milijuna u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 1,65 milijuna u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnostima sanacije okoliša i 3,65 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. 

Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u poslovanju nekretninama, kod kojih je prosječan dug poslovnih subjekata, promatrano prema ročnosti, u određenim kategorijama, veći od ukupnog prosjeka te djelatnosti. Tako prosječan dug poslovnih subjekata koji su blokirani neprekidno više od 360 dana, iznosi 3,96 milijuna kuna. Još je veći prosjek onih koji su u blokadi od 181 do 360 dana, kod kojih 75 poslovnih subjekata duguje prosječno 7,53 milijuna kuna. U navedenoj djelatnosti ukupno je blokiran 401 poslovni subjekt.

Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 5792, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 4795, građevinarstvo sa 3372 te prerađivačka industrija sa 2833 blokirana poslovna subjekta.

Prema stanju godinu dana ranije, prosječan se dug u polovini djelatnosti povećao, dok se u drugoj polovini smanjio. ž

Prosječan se dug povećao od 3,5 % u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu do 70,7 % u poslovanju nekretninama, 82,8 % u području umjetnosti, zabave i rekreacije i 101,2 % u području javne uprave i obrane; obveznom socijalnom osiguranju.

Prosječan dug smanjen je za 0,4 % u području prijevoza i skladištenja, 1,7 % u prerađivačkoj industriji, 6,5 % u građevinarstvu, 8,6 % u ostalim uslužnim djelatnostima, 15,0 % u području informacija i komunikacija, 20,4 % u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, 21,3 % u području trgovine na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, 30,5 % u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša, 35,6 % u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te 40,3 % u području rudarstva i vađenja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje