FAO

Poljoprivreda žrtva i rješenje za klimatske promjene

Agrovijesti
Klimatske promjene, suša Fotografija: Pixabay
Diplomatska natezanja oko toga kako se boriti protiv klimatskih promjena ispunjavat će ovoga tjedna novinske stupce, no stručnjaci kažu da će se još veća, no zasad ne pretjerano vidljiva borba odigravati na farmama diljem svijeta.

Poljoprivreda je u ambivalentnoj ulozi žrtve klimatskih promjena, ali nudi i rješenje za taj problem, kažu. U izvješću uoči klimatskih pregovora u Marakešu od 7. do 18. studenoga, direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorio je na rizike za opskrbu hranom zbog suša, poplava, trovanja tla, dezertifikacije i rastuće potražnje. "Klimatske promjene bez ikakve sumnje utječu na sigurnost opskrbe hranom", rekao je šef agencije Jose Graziano da Silva.

Osjetljivost usjeva osobito je bila vidljiva ove godine, djelomično zbog El Nina, vremenskog fenomena čiji utjecaj brojni znanstvenici vide kao obrazac budućih klimatskih promjena. Urodi su dramatično pali u žitnicama Latinske Amerike, Sjeverne Afrike i Europe zbog teških suša ili poplava.  U idućih desetak godina, poljoprivrednici u zemljama u razvoju snosit će najteže posljedice porasta globalih temperatura, upozorava FAO.

Nakon 2013. "negativni pritisci na proizvodnju hrane proširit će se na druge dijelove svijeta", kažu stručnjaci. Poljoprivreda je uz to veliki proizvođač stakleničkih plinova, pridonoseći globalnom zatopljenju koje povratno utječe na klimatski sustav. Sedamanaest posto zatopljenja dolazi s farmi, posebno putem emisije metana iz stočarstva i s rižinih polja. Tome također pridonose deforestacija i pretvaranje šuma u obradiva tla.

Puno je ideja kako riješiti taj problem, no ključno je pitanje tko će sve to platiti. Ideal je poljoprivreda koja koristi manje resursa i istovremeno daje više hrane uz smanjeno zagađenje. Fokus je na manje farmere, osobito u Africi koji bi trebali koristiti održive tehnike proizvodnje. Neke od opcija su rotiranje kultura, sjeme otporno na sušu i racionalna upotreba vode. Stručnjaci za poljoprivredu osim toga jako zagovaraju sadnju mahunarki, graška i leće koje upijaju dušik iz zraka i ugrađuju ga u tlo, prirodno ga oplođujući.

Sebastien Abis, istraživač s Instituta za međunarodne i strateške odnose, upozorava da će svjetsko stanovništvo 2015. doseći 9.7 milijardi ljudi, prema 3.7 milijardi 1970. Posljednično će porasti potražnja za mesom, čija proizvodnja jako pridonosi emisijama štetnih plinova. Stoga je "opasno" misliti da može doći do smanjenja intenziteta proizvodnje hrane, rekao je Abis.

Hans Herren, švicarsku stručnjak za razvoj i predsjednik instituta Millenium iz Washongtona, nešto je optimističniji. On vjeruje da bi cilj trebale biti kvalitetnije kalorije, a ne više njih, pri čemu je ključno smanjiti otpad i povećati efikasnost. "Svijet danas proizvodi dvostruko više hrane nego što je potrebno, 4600 kalorija po osobi dok nam je potrebno samo 2300 kalorija", rekao je Herren.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje