Apsurdi

Poljoprivredna regija ne traži radnike u ratarstvu i stočarstvu

Agrovijesti
Poljoprivreda Fotografija: Pixabay
Uoči žetve, aktualnih radova na poljima, odnosno berbe u voćnjacima i drugih poslova u ratarstvu i stočarstvu u pet slavonskih, intenzivno poljoprivrednih županija, gotovo da nema potrebe za radnom snagom u poljoprivredi, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Primjerice, u kraju intenzivne ratarske, stočarske i vinogradarske proizvodnje kao što je Požeško-slavonska županija nema ni jednog oglasa, nema potrebe za kvalificiranim ili jednostavnim radnicima u poljoprivredi, piše Glas Slavonije. “Poljoprivredna gospodarstva propadaju”, kaže jedan od većih poljoprivrednika i mljekara te županije, Željko Strapač iz Vetova. “Nemam potrebu tražiti radnika kada to rješavam ljudima iz susjedstva, meni poznatima, i to preko vaučera. To je uhodan sistem, to ne moraju biti ljudi s biroa”, kaže on.

Dodaje da već dvije sezone ima čovjeka, umirovljenika, koji kod njega radi preko vaučera i s takvom praksom je zadovoljan. “Ide u grožđe, u duhan…”, kaže Strapač, podsjećajući na model vaučera koji je u praksi zaživio za mandata Miranda Mrsića kao ministra rada i mirovinskog sustava, a kojim je država htjela stati na kraj sivoj zoni rada u sezoni u poljoprivredi. Slabu zaposlenost u poljoprivredi Strapač povezuje i s teškim stanjem u mljekarstvu.

20.038 radnika

"Na takvom gospodarstvu sve je svedeno na minimum, sve radi 10-20 % od kapaciteta farme, pa se i otpušta velik dio radne snage, a vlasnik s mlijeka prelazi na tov bikova te se zadovoljava jednim radnikom, dok je to kod muznih krava neizvodivo. Ljudi, koji su ušli u proizvodnju mlijeka bili su prevareni i na kraju su izdani. Politika je odradila svoje – isforsirala se nerealna cijena mlijeka i cijeli je sustav na tome bio zasnovan, sve se bilo 'nabrijalo' do nenormalnih cijena… Ostali smo samo mi koji smo nezaduženi", kaže Strapač, koji ima devet radnika i to mu je, kaže, dosta.

Unatoč svim evidencijama, teško je reći koliko je zaposlenih u poljoprivredi; ipak, prema podacima HZMO-a s kraja travnja 2016., osiguranika u djelatnosti poljoprivrede je 20.038. U Osječko-baranjskoj županiji trenutno je tek jedan oglas za KV radnika u poljoprivredi i samo pet oglasa za jednostavnom radnom snagom na polju, u voćnjacima ili stočarskim objektima.

Još porazniji su podaci u Brodsko-posavskoj županiji, gdje trenutno nitko ne treba KV poljoprivredne radnike, traži se tek jedan radnik za branje gljiva. Ni u Vukovarsko-srijemskoj županiji nema potrebe za KV poljoprivrednim radnicima; tu su tek dva oglasa. Potrebe za KV poljoprivrednim radnicima nema ni u Virovitičko-podravskoj županiji; i tu je oglašeno tek pet oglasa za jednostavnim radnicima na polju, u povrtnjaku, voćnjaku ili u staji. Poražavajuće su brojke i na razini cijele Hrvatske – u ovom trenutku, stoji na stranicama HZZ-a, samo je 18 aktivnih oglasa za zapošljavanje KV radnika u poljoprivredi te 42 oglasa za jednostavne radnika na tim poslovima.

OPG Goran Jančo

Većina propada

"To je slika naše današnje poljoprivrede. Poslodavci propadaju ili na sve moguće načine smanjuju troškove pa to čine i smanjenjem radne snage, a upravo bi kvalificirani radnik trebao unapređivati proizvodnju", kaže vlasnik svinjogojskog OPG-a u Punitovcima Goran Jančo, koji je lani nagrađen za najbolji OPG nagradom “Zlata vrijedan”, a ovih dana i županijskom nagradom za doprinos razvoju gospodarstva.

Očituje se to i u brojci zaposlenih na njegovu OPG-u i u d.o.o.-u – s njim i suprugom tu je 11 radnika. “Stavka plaća i doprinosa je golema. Nemamo neke spektakularne plaće, ali nisu ni zanemarive i redovite su. Svakako su veće od, npr., plaća blagajnica u trgovini, no i ovaj posao je teži, puno se radi na otvorenom, u svim vremenskim (ne)prilikama”, kaže Jančo.

Ističe kako je nikakva ili simbolična potreba za radnicima u ovoj branši gorak podsjetnik na kolaps pojedinih proizvodnji kao što je mljekarstvo. “Situacija u mljekarstvu i svinjogojstvu je takva da je samo bitno preživjeti, a u takvim uvjetima ne gleda se na širenje proizvodnje. Sjetimo se uzlaznog trenda podizanja farmi prije samo koju godinu, kada je OBŽ bio vodeći u proizvodnji mlijeka, a pogledajte danas – farme se masovno zatvaraju, a krave idu na klanje. Dio ljudi nije totalno izišao iz posla – preorijentirao se na tovnu junad, a tu su potrebe za radnom snagom manje. Ma, cijela poljoprivredna politika kao da ide k samo jednom cilju – smanjenju svega”, zaključuje Jančo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje