Udruga "Baby Beef"

Poljoprivredna strategija RH vodi nas u krivi smjer

Agrovijesti
Poljoprivredna strategija Fotografija: Villa Sagosde
Nacionalna strategija kopija je Zajedničke poljoprivredne politike EU za razdoblje 2021. - 2027. i to je nedopustivo, kažu u Udruzi. "U drugim članicama EU poljoprivredna proizvodnja drugačije je organizirana i konkurentnija od domaće. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje kroz desetljeća imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje. Stoga se Hrvatska nikako ne može izjednačiti s drugim zemljama", stoji u priopćenju Udruge "Baby Beef.

Iz Udruge "Baby Beef" pristiglo je priopćenje u kojem kažu kako ne mogu sakriti nezadovoljstvo i razočaranje nizom pogrešaka koje su zamijetili već u ranoj fazi izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja nakon 2020. godine. Unatoč tome što su zadovoljni jer se konačno priprema Poljoprivredna strategija, u Udruzi smatraju kao ista vodi u krivi smjer.

Nacionalna strategija, koju izrađuje Svjetska banka, kopija je Zajedničke poljoprivredne politike EU za razdoblje 2021. - 2027. i to je nedopustivo, kažu u Udruzi. "U drugim članicama EU poljoprivredna proizvodnja drugačije je organizirana i konkurentnija od domaće. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje kroz desetljeća imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje. Stoga se Hrvatska nikako ne može izjednačiti s drugim zemljama", stoji u priopćenju Udruge "Baby Beef". 

Logo Udruge "Baby Beef"

Analiza Svjetske banke, koja je podloga za Strategiju, puna je netočnih podataka i informacija kažu iz Udruge - njihovi stručnjaci ne znaju u kojoj mjeri su naša ruralna područja devastirana i nestaju. U Analizi se tvrdi kako RH ima neograničen pristup zajedničkom tržištu, što je potpuno netočno, tvrde u Udruzi: "Mi jesmo otvorili naše tržište, no hrvatski proizvođači malo izvoze u EU jer su se starije članice zaštitile nevidljivim mjerama. Najbolji dokaz tomu su stalni rast uvoza hrane, a naročito to vidimo tijekom turističke sezone: umjesto da tad poraste potražnja za domaćom hranom, ona drastično padne! Ovaj apsurd je još veći kad znamo da turizam svake godine raste, a domaći plasman hrane pada. Štoviše, Svjetska banka evidentira deficit u razmjeni hrane s državama EU, dok s državama izvan EU Hrvatska ima trgovinski suficit. Najgore od svega je što se proizvodnja od ulaska u EU drastično smanjila. Najgore je što se proizvodnja od ulaska u EU drastično smanjila". Netočnim su proglasili i navode u Analizi koja kaže kako je RH bogata poljoprivrednim zemljištem, a u stvarnosti više od polovice poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nije u funkciji. Osim toga smatraju neistinitim i polaznicu u Analizi da su u poljoprivredi niske cijene rada.

U Udruzi smatraju kako se loše planiraju budući poticaji, što može posve uništiti preostalu proizvodnju. Predloženo smanjenje i ograničenje potpora dodatno će smanjiti proizvodnju, a prema Udruzi, loša je i podjela po veličini proizvođača. "Kriterij poticanja ne bi smjela biti veličina gospodarstva već profitabilnost i stvaranje dodane vrijednosti. Za primjer valja spomenuti kako tovno govedarstvo na uložen novac stvara i do 10 puta veću dodanu vrijednost. Ovako predložene mjere izgledaju kao socijalna, a ne poljoprivredna strategija", stoji u priopćenju. Posebice je nelogično da se predlaže prijelaz s proizvodno vezanih plaćanja na proizvodno nevezana plaćanja. Kao primjer u Udruzi navode kako je poznato da su se u RH isplaćivale velike potpore za hektare bez ikakve proizvodnje, odnosno na kojima nije proizvedena ni jedna listra mlijeka, ni kilogram mesa ili kilogram pšenice.

U svojoj dubinskoj analizi Svjetska banka nije uopće spomenula obnovu stočnog fonda koji je potpuno devastiran. Stočni fond treba obnoviti i količinski i genetski, posebice kad znamo da smo još prije rata imali tri puta više krava, odnosno dva puta više goveda, navode u Udruzi.

Darko Celovec, predsjednik Udruge "Baby Beef"

Udruga Baby Beef okuplja 330 tovljača junadi što čini 90% sektora tovnog govedarstva u zemlji. Članovi Udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Prije nešto više od godinu dana, Udruga je pokrenula vlastiti brand "Hrvatska junetina",koji je, kažu u Udruzi, prepoznat kao visokokvalitetan proizvod, a hrvatskom potrošaču ponudio se domaći, svjež i kvalitetan proizvod poznatog proizvođača.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje